Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Ljudi radikalnih političkih stavova ne mijenjaju mišljenje ni kad im dokažete da su u krivu

Zanimljiva studija o metakogniciji

Ljudi ekstremnijih političkih stajališta, bili oni ljevičari ili desničari, manje znaju od drugih procijeniti kada nisu u pravu. Mišljenje teško mijenjaju, čak i kad su suočeni s dokazima da su u krivu. To je zaključak jedne nedavne studije objavljene u časopisu Current Biology.

O metakogniciji smo već pisali. Imaju je čak i majmuni, no o metakogniciji političkih ekstremista bi se već dalo raspravljati. To je zanimalo i znanstvenike s University College London.

Testiranje igrom

Oni nisu testirali nikakvo znanje o politici. Koristili su, naime, igru u kojoj su sudionici trebali procijeniti koja od dviju pokazanih slika ima više točaka.

Znanstvenici su najprije tražili od dvije skupine s oko 400 ljudi da ispune anketu koje mjeri njihova politička uvjerenja i stavove spram alternativnih pogleda na svijet. Tako su identificirali one na ekstremnim krajevima spektra prije samog testa sa slikama i točkicama.

Nakon procjene na kojoj slici ima više točkica sudionicima su potom pokazali dodatne informacije kako bi mogli korigirati svoju prvotnu procjenu i priznati da su eventualno pogriješili u onom prvom krugu. Iskreni odgovori o greškama su se nagrađivali novcem za dodatnu motivaciju.

Poanta tog testa je bilo otkriti koliko su ljudi u stanju priznati da su pogriješili.

Njihova studija je, dakle, bila test metakognicije, sposobnosti nekoga da prepozna kad nije u pravu.

Rezultati i tumačenja

Za one politički “umjerene” koji su prvi put donijeli pogrešnu odluku, pokazivanje tih dodatnih informacija učinilo ih je manje sigurnima u svoj izbor. S druge strane, radikalni su se zadržali na prvotnoj odluci čak i nakon što su vidjeli dokaze da su u krivu.

“Uvidjeli smo da ljudi radikalnih političkih uvjerenja imaju lošiju metakogniciju od onih s umjerenijim pogledima na svijet”, izjavio je glavni autor i neuroznanstvenik dr. Steve Fleming.

“Češće su uvjereni da su u pravu kad u stvari nisu te pružaju otpor promjeni svojih uvjerenja čak i kad ih suočite s dokazima da su pogriješili.”

Rekli su i da studija ukazuje na činjenicu da se radikalizam temelji na načinu razmišljanja koji “nadmašuje političke sklonosti”.

1 komentar

1 komentar

  1. Vanja

    5 siječnja, 2019 u 10:26 am

    Ljudi kojima je posao politika, posebno oni u parlamentu, nisu prošli nikakvo testiranje psihološkog zdravlja na natječaju za radno mjesto zakonodavca. Tako nam zakone mogu davati brojne psihički poremećene kreature i slaboumnici (što i jeste slučaj). Ja sam morala proći psihološki test da bi mogla dobiti vozačku dozvolu (kao i na nekim natječajima za posao), međutim psihološko zdravlje ljudi na najodgovornijem radnom mjestu u državi ne preispituje se. Već nam je davno M.S. Peck, psihijatar, objasnio da zle privlači moć, a tu su i neosporne znanstvene činjenice da su 20-30% muškaraca u društvu psihopate a svega 1% žene. U našem parlamentu ima cca. 99% muškaraca, pa sad…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Ovo ste intuitivno već znali, ali sada je potvrđeno i studijom

Društvene znanosti

Novo istraživanje pokazuje da su političke i vjerske orijentacije u snažnoj vezi s polariziranim pogledima na znanstvene konsenzuse (da ne kažemo istine). No, i...

Psihologija

Već smo naučili da teoretičari zavjere žele biti jedinstveni, u odnosu na svoje racionalne suparnike. Sada, izgleda da je vjerojatnije da su teoretičari zavjere...

Društvene znanosti

Kevin Rudd, bivši predsjednik australske Vlade opisao je globalno zatopljenje kao “najveći moralni izazov naše generacije”, ali ova je definicija suviše jednostavna. Globalno zatopljenje...

Oglašavanje