Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Na koji način tonemo u san?

Padanje u san je rutina, ali i mističan proces. Što se više fokusiramo na to, manje je vjerojatno da će se i dogoditi, baš poput gledanja u 3D plakat. Promatranjem samo odmiče dalje, a najbolji mu je pristup s daškom nezainteresiranosti; pa, iako većina nas zaspi skoro svaku noć, ne možemo reći na koji način to činimo.

Čak se i neuroznanstvenici još uvijek trude shvatiti mehanizam kojeg mozak koristi kako bi se prebacio iz stanja budnosti do nesvjesnog spavanja, ali istraživanje otkriva da je prijelaz postepeniji i burniji od okretanja prekidača za svijetlo.

Prema nedavnom radu neuroznanstvenika na Washingtonskom sveučilištu u St. Louisu, za vrijeme procesa faze prije spavanja – perioda kada se nalazite u krevetu sa isključenim svjetlima i zatvorenim očima, polako „otpuštajući“  kušnje dnevnih nevolja –vaši se moždani valovi  izlažu onome što se naziva alfa aktivnost, uobičajeno vezano s tihom budnošću.

„To je period kada se mozak progresivno odvaja od vanjskog svijeta,“ napisali su Linda Larson-Prior i njezini kolege 2011. god. u izvještaju. „Subjekti pomalo osciliraju između opažanja vanjskih i unutarnjih misli, dok je većina unutarnjih misli autobiografske ili samoreferentne prirode.“

Zatim, u jednom ključnom trenutku, ulazite u prijelaznu fazu sna, poznatu kao faza 1. Moždani valovi usporavaju, prebacujući se na oblik poznat kao theta-pojasno djelovanje, ali su još uvijek isprekidani  kratkim praskovima alfa aktivnosti. Ova vam „štucavica“ daje osjećaj da ste još uvijek budni , kaže Scott Campbell, direktor Laboratorija za ljudsku kronobiologiju s Medicinskog fakulteta Weill Cornell, navodeći  kao orijentir istraživanje provedeno 1960-ih godina. „Istraživači su od sudionika tražili buđenjeiz različitih faza sna svaki puta kada su smatrali da će zaspati. Samo je 10 % onih probuđenih iz faze 1 reklo da su bili zaspali.“

Pomislite na to šta se dešava kada zadrijemate dok gledate film: Neko vrijeme se  sjećate se fragmenata i komadića prije nego zaspite u potpunosti.  Ovi vam izvadci – pokupljeni za vrijeme kratkih rafala alfa-pojasnih aktivnosti u vašem mozgu – daju osjećaj da ste budni, iako ste u stvari na debelom putu u zemlju snova.

Dalje se vaš mozak prebacuje na fazu 2, početak „istinskog“ ne-REM (brzog pokreta očiju – rapid eye movement) sna, kada ovi rafali alfa aktivnosti izumiru. Svi se neuroznanstvenici slažu da je ova faza u stvari san, iako vi to možda još uvijek ne znate. U ovom istom uzbudljivom  istraživanju sna iz 1960-ih godina, „oko 60 % ljudi je vjerovalo da su bili zaspali kada su probuđeni iz faze 2,“ rekao je Campbell za Life’s Little Mysteries. Ostalih 40 % bi vam rekli da još nisu bili zaspali.

Ovo ima smisla u svijetlu istraživanja iz 2010. god. kojeg su proveli neuroznanstvenici s Tajvana. Pokazali su da je faza 2 povezana s daljnjim redukcijama u percipiranju vanjske stimulacije. Iako smo zaspali, još uvijek možemo čuti pokoju riječ dijaloga iz tog filma, dok postepeno ono blijedi.

Nadalje ulazimo u sporovalno spavanje (također poznato kao duboki san, delta-pojasna aktivnost, ili faze 3 i 4), i naposlijetku, doživljavamo REM san – fazu kada sanjamo. Dok je teško percipirati  faze 1 i 2, 90 % ljudi prepoznaje da su  definitivno zaspali nakon što su probuđeni  poslije ulaska u faze 3 ili 4. To znači da smo dovršili prijelaz. Od tog trena nadalje, ostatak noći provodimo kružeći između ne-REM faza 2, 3 i 4 i REM sna.

Početak sna zaista mrzi pažnju. „Većina ljudi, što se više trudi zaspati, imaju manje uspjeha u tome,“ rekao je Campbell. „Jedan dramatičan primjer ovoga je nesanica zbog pokretanja sna (sleep onset insomnia – SOI). Osobe koje pate od SOI-a su često zabrinute zbog posljedica nespavanja (na primjer, iscrpljenosti narednog dana), pa se održavaju budnima dok su opsjednuti tonjenjem u san.“

Naravno, nije samo razmišljanje o tonjenju u san ono što nas održava budnima; opsesija bilo čime će vjerojatno smetati. Campbell je rekao, „Zbog toga ‘brojanje ovaca’ ili razmišljanje o ničemu, uz malu količinu emocija, može pomoći u pokretanju procesa sna.“

Izvor: Lifes Little Mysteries // Prijevod: Barbara Arbanas-Kovačević (Matrix World)

19 komentara

19 Comments

  1. Kristian Jurić

    8 travnja, 2012 u 9:04 pm

    Tako što zaspemo?

  2. Bruno Ren Purgar

    8 travnja, 2012 u 9:05 pm

    Neurotoxin? Manja doza xD

  3. Ivica Ferek

    8 travnja, 2012 u 9:06 pm

    Polako !

  4. Dražen Ćurić

    8 travnja, 2012 u 9:06 pm

    2-3 loze i utonio sam ko titanik

  5. Marija Silica Sili

    8 travnja, 2012 u 9:09 pm

    hehe

  6. Edo Mešić

    8 travnja, 2012 u 9:18 pm

    kao sto drazen kaze, mahnes 2-3 loze i taman 😀

  7. Tiho Perković

    8 travnja, 2012 u 9:21 pm

    ne kužim šta likovi kao što je kristian rade na stranici znanost.geek.hr…

  8. Davor Krizmanić

    8 travnja, 2012 u 9:24 pm

    kad sam umoran ko pas onda ni ne primjetim kad utonem u san,ha,ha..legnem sklopim oči i gotovo..!! :-))

  9. Nikola Protic

    8 travnja, 2012 u 9:27 pm

    ja bi volio istraživanje koji govori o utjecaju noćnog rada na san i odmor

  10. Ivan Gregorić

    8 travnja, 2012 u 9:59 pm

    Nikola, i mene bi to zanimalo.. kad radiš, jutarnju, pa noćnu.. pa slobodan i tako ukrug ritam se izgubi.. dva, eventualno tri sata dnevno odspavaš, uvijek u različito vrijeme i to je to!

  11. Kristian Jurić

    8 travnja, 2012 u 10:08 pm

    Ivane mozak se privikne brzo,a i dakako uvažava činjenica koliko osobi treba sna za odmor,jer nije u svakog isto.

    A Tiho ti mi popuši ku*ac,trenutno sam na mobu pa nisam pogo procitat clanak,a okle ti znas , mozda Kristian zna o znanosti vise neg ti!

  12. Ivan Brozović

    8 travnja, 2012 u 10:11 pm

    Meni se od noćnih smjena i putovanja poremetio ritam,zato sam evo i budan :-/ cak i na godisnjem idem spavat u 3h a nije da sam naspavan odmoran ili nesto!

  13. Kristian Jurić

    8 travnja, 2012 u 10:16 pm

    Ma moze to bit i do volje covjeka.
    Znam nekolicinu osoba iz Amerike koji kad dođu kod nas u Hercegovinu lako se priviknu na dano-noćnu razliku…svi osim jednog debelog starog seljacine koji nema volje za zivit

  14. Ivan Brozović

    8 travnja, 2012 u 10:24 pm

    Znam samo da slusalice,skladbe Hansa Zimmera,violina Davida Garretta i sl. pomazu,fokusiram se na mjuzu i zaspim 🙂 Noć 🙂

  15. Kristian Jurić

    8 travnja, 2012 u 10:27 pm

    Mene Rock i Metal uspavaju ; naslušam se Nirvne,Mansona,Linkin Parka,Slipknota…pjevam i mlataram rukama i kad se umorim zaspem.

  16. Leteći Cvjetić

    8 travnja, 2012 u 10:37 pm

    Nikola, Ivan, imate takva istrazivanja… cirkadijani ritam, odn. bioloski sat je key word, pubmed stranica… ako vam se da citati, naravno.

  17. Ivan Brozović

    8 travnja, 2012 u 11:04 pm

    Tnx Cvjetka 😉

  18. Nikša Grgurev

    8 travnja, 2012 u 11:19 pm

    ja zaspem bez problema, legnem i zatvorim oči…i mogu bilo gdje, krevet, kauč, fotelja, stolac…

  19. Jahac Rumene Kadulje

    9 travnja, 2012 u 6:41 am

    čekićem po glavurdini i gotovo. Drugih 99 posto hrvatina naloče se pivurdine pa krepava i prije nego zaspi. To je čista istina i čemu je izbjegavat. Žuja je zakon? pa ti pored toliko alkoholičara kaži da nije

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Depresija, anksioznost i poremećaji spavanja mogu se riješiti stimuliranjem neurona u mozgu. U posljednjih nekoliko godina, vidjeli smo lansiranje proizvoda od tvrtki kao što...

Zdravlje i Medicina

Tinejdžeri su zdraviji i uspješniji ako nastava počinje kasnije. To je, ukratko, zaključak jedne studije objavljene u časopisu Science Advances. Napredni Seattle i nastava koja počinje...

Čime se vi uspavljujete?

Nakon 7-9 sati sna svatko bi se trebao osjećati svježe i odmorno, kažu stručnjaci iz National Sleep Foundation. Ipak, svaka osoba je drukčija, a...

Oglašavanje