Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Energija i gorivo

Nuklearna elektrana Krško: simbol energetske suradnje

Nuklearna elektrana Krško, često opisivana i kraćim nazivom NE Krško, smještena je u Sloveniji, u blizini grada Krško. Ova elektrana je rezultat suradnje između Slovenije i Hrvatske koji su zajednički vlasnici elektrane, a koja traje već dugi niz godina. 

Iako je većina ljudi čula za ovu elektranu rijetko tko može reći ponešto o njenom radu, povijesti ili ideji koja stoji iza njenog nastanka. Osim toga, vrlo je zanimljivo kako veliki broj Hrvata ne zna da je riječ o nuklearnoj elektrani koja je u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske. 

Nuklearna elektrana Krško – povijest u nekoliko crtica

Ideja o izgradnji nuklearne elektrane u Sloveniji potekla je još 60-ih godina 20. stoljeća, kada su Slovenija i Hrvatska bile dio Jugoslavije, a potreba za povećanjem kapaciteta proizvodnje električne energije postajala je sve veća i zahtjevnija. 

Prvi konkretni koraci prema izgradnji nuklearne elektrane Krško poduzeti su 1966. godine, kada je formirana posebna radna skupina koja je bila odgovorna za proučavanje izvedivosti izgradnje ove vrste elektrane.

Ova inicijativa bila je rezultat prepoznavanja potencijala nuklearne energije kao održivog izvora energije koji bi mogao zadovoljiti rastuće potrebe za električnom energijom u regiji. Ideja je bila da se izgradi nuklearna elektrana koja bi bila zajednički vlasništvo Slovenije i Hrvatske te da se smjesti nedaleko od granice Slovenije i Hrvatske.

nuklearna elektrana Krško
FOTO: SHUTTERSTOCK

Nakon detaljnih studija izvedivosti i pregovora, slovensko-hrvatski sporazum o izgradnji i zajedničkom korištenju nuklearne elektrane Krško potpisan je 1974. godine. To je postavilo temelje za daljnji napredak u izgradnji elektrane.

Gradnja elektrane Krško započela je godinu dana kasnije. Projekt su vodili američka tvrtka Westinghouse i jugoslavenski konzorcij koji je uključivao tvrtke iz Slovenije i Hrvatske. Nuklearna elektrana Krško puštena je u pogon 1983. godine. 

Reaktor nuklearne elektrane Krško, tipa Boiling Water Reactor (BWR), bio je prvi reaktor te vrste koji je izgrađen u Europi. Ovaj reaktor ima snagu od 696 megavata (MW).

Tijekom godina, elektrana Krško je prošla niz modernizacija i poboljšanja kako bi se osigurala sigurnost i poboljšala učinkovitost. Godine 2015. prošla je i tzv. “projekt povećanja sigurnosti” koji je uključivao nadogradnju sustava i opreme.

Nuklearna elektrana Krško kontinuirano je u pogonu i ima važnu ulogu u opskrbi električnom energijom Slovenije i Hrvatske. Elektrana je doprinijela smanjenju emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o fosilnim gorivima u obje države. 

NE Krško u 21. stoljeću

Izvorni plan bio je da nuklearna elektrana Krško radi 40 godina. Međutim, 2015. godine Hrvatska i Slovenija su se složile o produljenju radnog vijeka nuklearne elektrane Krško za dodatnih 20 godina. To znači da će elektrana nastaviti proizvoditi električnu energiju do 2043. godine, uz strogo pridržavanje sigurnosnih standarda i propisa.

Nuklearna elektrana Krško podvrgava se redovitim sigurnosnim inspekcijama i provjerama kako bi se osiguralo da zadovoljava najviše standarde sigurnosti. Stručnjaci za nuklearnu sigurnost prate rad elektrane i provode redovite evaluacije kako bi osigurali da su svi sigurnosni sustavi i postupci učinkoviti.

Djelatnici i uprava elektrane i dalje surađuju s međunarodnom zajednicom u području nuklearne energije. Sudjeluje u razmjeni znanja, iskustava i stručnosti s drugim nuklearnim elektranama i institucijama, kao i u programima međunarodne suradnje usmjerenima na unaprjeđenje nuklearne sigurnosti i tehnologije.

Elektrana Krško provodi i planira različite projekte modernizacije i nadogradnje kako bi unaprijedila sigurnost, efikasnost i performanse elektrane. To uključuje nadogradnju sustava zaštite i sigurnosti, poboljšanje operativne tehnologije i postupaka, kao i primjenu novih tehnoloških rješenja.

Krško ima planove za daljnje poboljšanje svoje održivosti i smanjenje utjecaja na okoliš. To uključuje primjenu mjera energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvanje okoliša u području elektrane.

Jedan od izazova s kojima se suočava u 21. stoljeću je dugoročno odlaganje nuklearnog otpada. Slovenija i Hrvatska rade na planiranju sigurnog i održivog odlaganja visoko radioaktivnog otpada koji nastaje tijekom rada elektrane. Ovaj proces uključuje istraživanje i identifikaciju najprikladnijih lokacija za takvo odlaganje.

10 razloga zašto je NE Krško od neprocjenjive vrijednosti za Sloveniju i Hrvatsku

Nuklearna elektrana Krško igra važnu ulogu za Hrvatsku i Sloveniju iz nekoliko razloga:

1. Energetska neovisnost

Nuklearna elektrana Krško pruža značajan doprinos u osiguravanju električne energije za obje zemlje. Oba državna sustava oslanjaju se na elektranu Krško kako bi zadovoljili dio svoje energetske potražnje. To pomaže u smanjenju ovisnosti o uvozu energije i doprinosi energetskoj neovisnosti Hrvatske i Slovenije.

2. Održivost i smanjenje emisija

Nuklearna energija se smatra čistim izvorom energije jer ne emitira značajne količine stakleničkih plinova ili drugih onečišćujućih tvari tijekom rada. Nuklearna elektrana Krško pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova u obje zemlje i pomaže u ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

3. Stabilnost opskrbe

Nuklearna elektrana Krško pruža stabilnost u opskrbi električnom energijom. Budući da je nuklearna energija kontinuiran izvor energije, elektrana Krško može raditi neprekidno i osigurati pouzdanu opskrbu električnom energijom, bez obzira na sezonske ili dnevne fluktuacije potražnje.

stabilnost energije
FOTO: SHUTTERSTOCK

4. Tehnološki razvoj i stručnost

Krško pruža mogućnosti za razvoj stručnosti i tehnološkog napretka u području nuklearne energije. Brojna istraživanja, razmjena znanja i stručnih resursa između Slovenije i Hrvatske omogućuju stjecanje stručnosti i poboljšanje tehnoloških kapaciteta u području nuklearne energije.

5. Gospodarski aspekt

Nuklearna elektrana Krško ima značajan utjecaj na gospodarstva Hrvatske i Slovenije. Elektrana stvara radna mjesta, potiče lokalni razvoj, pruža infrastrukturne pogodnosti i podržava industriju i usluge povezane s nuklearnom energijom.

6. Diversifikacija energetskog portfelja

Krško pruža diversifikaciju energetskog portfelja obje zemlje. Kombinacija različitih izvora energije, uključujući nuklearnu energiju, osigurava stabilnost i pouzdanost energetskog sustava, smanjujući rizik od prekomjerne ovisnosti o jednom izvoru energije.

7. Ekonomičnost i konkurentnost

Nuklearna energija ima konkurentske prednosti u pogledu ekonomičnosti i niske cijene proizvodnje električne energije na dugi rok. NE Krško pridonosi održavanju konkurentske cijene električne energije na tržištu, što može imati pozitivan utjecaj na industriju i potrošače.

8. Znanstveno-istraživački potencijal

Ova elektrana pruža mogućnosti za istraživanje i razvoj u području nuklearne tehnologije. Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci mogu koristiti elektranu za provođenje istraživanja, poboljšanje sigurnosnih postupaka i unapređenje tehnologije nuklearnog sektora.

9. Suradnja s međunarodnom zajednicom 

NE Krško pridonosi suradnji s međunarodnom zajednicom u području nuklearne energije. Elektrana sudjeluje u međunarodnim programima suradnje, razmjenjuje iskustva i stručnost s drugim nuklearnim elektranama i institucijama te doprinosi globalnom napretku u području nuklearne sigurnosti i tehnologije.

10. Obrazovni aspekt

Nuklearna elektrana Krško ima obrazovnu dimenziju jer pruža mogućnosti za edukaciju i obuku budućih stručnjaka u području nuklearne energije. Elektrana može surađivati s obrazovnim institucijama kako bi osigurala stručnu radnu snagu za nuklearni sektor te pružila znanje i vještine mladim stručnjacima.

NE Krško – kontroverze i otpor gradnji

Bez obzira na želje hrvatskih i slovenskih vlasti koje su bile usmjerene dobivanju energetske neovisnosti postojao je određeni otpor i protivljenje gradnji elektrane tijekom procesa planiranja i izgradnje. 

Jedan od glavnih argumenata protivnika gradnje bila je briga oko sigurnosti nuklearne elektrane. Neki su se bojali mogućih nuklearnih nesreća, poput havarije slične Černobilu, te su smatrali da postoji prevelik rizik za okoliš i stanovništvo.

Druga zabrinutost bila je vezana uz dugoročno zbrinjavanje nuklearnog otpada. Protivnici gradnje su se pitali kako će se riješiti visoko radioaktivni otpad koji nastaje tijekom rada elektrane te su izražavali sumnju u dugoročnu sigurnost takvog zbrinjavanja.

korištenje energije
FOTO: SHUTTERSTOCK

Postojale su brige oko utjecaja nuklearne elektrane na okoliš, posebno u slučaju nesreća ili propuštanja radioaktivnih tvari. Spominjale su se štetne posljedice na ekosustav, poljoprivredu i vodoopskrbu.

Dio ljudi je smatrao da postoji dovoljno drugih obnovljivih izvora energije koji bi mogli zadovoljiti energetske potrebe bez korištenja nuklearne energije. Predlagali su razvoj solarnih kapaciteta, vjetropotencijala i drugih obnovljivih izvora kao sigurnije alternative.

Dio kritike je bio usmjeren prema procesu donošenja odluka i nedostatku transparentnosti u vezi s gradnjom nuklearne elektrane. Mnogi su tvrdili da su odluke donesene bez dovoljne javne rasprave i uključivanja lokalnog stanovništva.

Jedna od najistaknutijih osoba koja se protivila gradnji nuklearne elektrane Krško bila je Maja Kocjan, slovenska ekologinja i aktivistica. Ona je bila jedna od ključnih ličnosti u pokretu protiv nuklearne elektrane Krško  u to doba.

Maja Kocjan se aktivno suprotstavljala gradnji elektrane i iznosila argumente o sigurnosnim rizicima, opasnostima od nuklearnih nesreća, zdravstvenim i ekološkim posljedicama. Kao aktivistica, organizirala je prosvjede, kampanje javne svijesti i lobirala za zaustavljanje projekta.

Njena uloga u protivljenju gradnji nuklearne elektrane Krško bila je važna u kontekstu javne rasprave o projektu i poticanju svijesti o rizicima nuklearne energije. Unatoč njenim naporima, gradnja nuklearne elektrane Krško nastavljena je po planu i završena 1983. godine. Zanimljivo je kako danas moderne države Europe gase svoje nuklarne elektrane, a Njemačka je ugasila i posljednje tri koje je imala.

Utjecaj elektrane na grad Krško 

Jedna od teza ljudi koji su se zalagali za izgradnju NE Krško bila je da će gradnja elektrane imati veliki utjecaj na grad Krško i okolicu, i to u pozitivnom smislu. Evo kako je gradnja elektrane utjecala na ljude i okoliš:

  • Elektrana pruža veliki broj radnih mjesta i značajan ekonomski poticaj za lokalno stanovništvo. Mnogi stanovnici Krškog i okolnih područja zaposleni su u elektrani, što pridonosi razvoju lokalne ekonomije.
  • Izgradnja i rad elektrane rezultirali su razvojem infrastrukture u Krškom. To uključuje poboljšanje cesta, komunalnih usluga i drugih potrebnih infrastrukturnih objekata.
  • Nuklearna elektrana Krško surađuje s lokalnim obrazovnim institucijama kako bi pružila edukacijske programe, stipendije i stručnu obuku za mlade stručnjake u području nuklearne energije. To pomaže u stvaranju stručne radne snage i potiče obrazovanje u području znanosti i tehnologije.
  • Nuklearna elektrana Krško ima stroge sigurnosne standarde i postupke kako bi zaštitila svoje osoblje, stanovništvo i okoliš. Održavanje visokih standarda sigurnosti pridonosi osjećaju sigurnosti i blagostanja lokalnog stanovništva.
  • Elektrana Krško pruža financijsku podršku lokalnoj zajednici kroz različite programe i donacije. Ove financijske potpore mogu se koristiti za razvoj infrastrukture, kulturnih događanja, sportskih aktivnosti i drugih projekata koji imaju koristi za zajednicu.

Važno je napomenuti da, iako nuklearna elektrana Krško ima pozitivan utjecaj na grad Krško u smislu gospodarskog razvoja i infrastrukture, također postoje i izazovi i pitanja vezana uz sigurnost i upravljanje nuklearnim otpadom. 

Stoga je važno kontinuirano pratiti i osiguravati da elektrana radi u skladu s najvišim sigurnosnim standardima kako bi se osigurao održivi i siguran razvoj grada Krškog i okolnih područja.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...