Znanstvenici s UCL-a (University College London) objasnili su rizično ponašanje oboljelih od Parkinsonove bolesti, rijetkom nuspojavom, posljedicom standardnih metoda liječenja ove bolesti. Rezultati obiluju implikacijama za daljnja farmakološka pomagala.
Standardne metode liječenja Parkinsonove bolesti, koje funkcioniraju na način pojačane signalizacije dopamina u mozgu, mogu dovesti do vrlo rizičnog ponašanja, poznatog kao “impulzivno-kompulzivni spektar ponašanja” (IKSP) u oko 5-10% bolesnika.
Najnovija saznanja, recentno objavljena u časopisu Neuropsychopharmacology, nude moguće objašnjenje takvog ponašanja – reducirana samokontrola u kombinaciji s iznenađujuće normalnom motivacijom. Znanstvenici su dokazali da oboljeli od Parkinsonove bolesti s IKSP-om iskazuju veću spremnost uživanja u trenutnim, manjim koracima za razliku od očekivanja kompleksnijih koraka koji ih čekaju u budućnosti.
“Neki pacijenti prokockaju svu svoju životnu ušteđevinu, dok drugi završe s ogromnim minusom na kreditnoj kartici. Ova studija naglašava upravo posljedice takvog ponašanja, te bi svakako mogla pomoći u liječenju oboljelih od Parkinsonove bolesti u budućnosti”, zaključila je Charlotte Housden, glavna autorica studije odrađene na UCL-ovom Institute of Cognitive Neuroscience, trenutno na University of Cambridge.
Znanstvenici su proučavali skupinu 36 pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti, od kojih je polovina imala IKSP te ih usporedila sa skupinom od 20 starijih volontera, bez Parkinsonove bolesti. Ispitanici su odgovarali na dva testa: računalnu igru koja je mjerila motivaciju, u kojoj su sudionici pokušali osvojiti gotovinu reagirajući brzo te svladavajući povezanosti slike i novca, te upitnik o financijskim odlukama.Upitnik je mjerio formu impulzivnosti poznatu kao “eskontiranje s odgodom”, ispitujući jesu li ljudi spremniji prihvatiti manju, trenutnu isplatu ili bi radije čekali veću isplatu. Primjerice, biste li radije trenutno prihvatili 50 £ ili £ 80 za mjesec dana?
Podaci su pokazali jasan rezultatni uzorak. Protivno očekivanjima znanstvenika, pacijenati oboljeli od Parkinsonove bolesti koji su patili od IKSP-a, nisu bili izrazito motiviraniji zaraditi novac na računalnoj igri od kontrolnih volontera. Jednako tako nisu prednjačili u usvajanju podražaja koji rezultiraju zaradom. S druge strane, u sklopu upitnika, znatno su privrženiji bili odabiru isplate neposrednih manjih novčanih svota, za razliku od naknadnih, većih novčanih svota.
Dr. Jonathan Roiser, s UCL-ova instituta za kognitivnu neuroznanost i voditelj studije izjavio je: “Obrazac impulzivnija odabira zajedno sa svježom motivacijom i usvajanjem spoznaja nameće zaključak da IKSP može biti posredovan poremećajem samokontrole, umjesto pretjerane motivacije nagrađivanja.” Znanstvenici se nadaju da će ovo istraživanje pomoći u otkrivanju i liječenju IKSP-a u budućnosti.
Charlotte Housden pojašnjava: “Često, nakon što su neurolozi prepoznali ovo rizično ponašanje, njihova jedina opcija jest smanjenje doze farmakoloških pomagala zaduženih za liječenje primarnih simptoma Parkinsonove bolesti, kao što su tremor i ukočenost. Međutim, obzirom da je neizbježna posljedica ovakve strategije daljnje pogoršanje primarnih simptoma, situacija je daleko od idealne. Naši rezultati sugeriraju da bi liječenje impulzivnosti u pacijenata oboljelih od Parkinsonovoj bolesti s IKSP-om, primjerice lijekovima koji se koriste za liječenje drugih vrsta impulzivnih ponašanja, moglo reducirati njihova rizična ponašanja, ne pogoršavajući pritom njihove primarne simptome.”
