Mozak Alberta Einsteina, koji mu je izvađen iz lubanje samo nekoliko sati nakon smrti nasjeckan je na sitne komadiće koji su brojne sate proveli pod mikroskopom. Dolazi dan kad će prvi puta biti izložen javnosti.
Tanki djelići mozga brilijantnog fizičara Alberta Einsteina koji je umro u 76. godini svog života bit će po prvi puta izloženi javnosti u američkom medicinskom Mütter muzeju u Philadelphiji. I, da, zaista je drugačiji.
“Njegov mozak je kao kod mladog čovjeka. Zbilja je izvanredan. Na njemu se ne vide promjene koje dolaze s godinama”, kazala je Lucy Rorke-Adams, glavna neuropatologinja Dječje bolnice u Philadelphiji, koja je, kako kaže, promatrala mozgove ljudi svih uzrasta zadnjih 15 godina.
Područja koja su zadužena za memoriju i učenje su pojačana. Nema promijenjenu pigmentaciju kakva je specifična za starije ljude i ljude zrelih ljudi, neuroni, koji su funkcionalna struktura u mozgu je “jednostavno prekrasni”, a ne pokazuje niti znakove začepljenja arterija, pojasnila je patologinja i donatorica ove medicinske relikvije muzeju.
Patolog slagao da ima dozvolu od Einsteinovog sina
Kutiju sa 46 uzoraka je dobila od od doktora Allena Steinberga, koji su mu, pak, pripali od William Ehricha, kolege kontroverznog patologa Thomasa Harveya nakon što je ovaj umro 1967. godine.
Harvey je, naime, izvadio Einsteinov mozak nakon njegove smrti 1955. godine u sklopu uobičajene autopsije. No, nije ga vratio nazad kada je Einsteina, po njegovoj želji, trebalo kremirati.
Tvrdio je da je tako tražio znanstvenikov sin, a ispostavilo se da to nije točno pa je izgubio posao. Ali mozak je čuvao do kraja svog života i to u teglama, u formaldehidu. Razrezao ga je na 240 kriški i pohranio ih u svom domu. Proučavao ga je, ali nije nikada ništa objavio o svojim saznanjima, jer nije pronašao ništa neobično, prenosi net.hr
