Znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon i još 8 drugih sveučilišta su 30 godina pratili više od 920 kanadskih dječaka te su istraživali njihov razvoj. Počeli su u dječjem vrtiću, a završili u njihovoj 35. godini. Pokazalo se da u dječjoj dobi postoji određeni način ponašanja koji se ponavlja kod uspješnih sudionika. Istraživanje je objavljeno u JAMA Pediatrics.
Kako se provodilo istraživanje
Nastavnici iz škola i dječjih vrtića zamoljeni su da ocijene dječake s obzirom na ponašanje. 5 ponašanja koja se obično procjenjuju u toj dobi su nepažnja, hiperaktivnost, agresija, otpor i prosocijalno ponašanje.
Djeca koja su godinama opisivana od svojih učitelja kao „prosocijalna“ i koja su bila manje sklona nepažnji, hiperaktivnosti, otporu i agresiji, zarađivala su 30 godina kasnije znatno više novca od ostalih. Primjeri prosocijalnog ponašanja uključivali su pokušaj zaustavljanja svađa, pozivanje promatrača da se pridruže igri i pokušaj pomoći nekome tko je povrijeđen.
U obzir su uzeti dječji IQ (procijenjen u dobi od 13 godina) i prilike njihovih obitelji (obrazovna razina roditelja i status zanimanja).
Budući da je istraživanje bilo promatračke prirode, uzročnost se nije procjenjivala. Osim toga, studija nije ispitala neformalne zarade neprijavljene poreznim vlastima. Budući da je studija usmjerena na dječake iz predgrađa s nižim primanjima, njezina je uopćenost prema drugim spolovima ili pojedincima različitog socioekonomskog statusa ograničena.
Posljedice
Rezultate ovog istraživanja bi možda trebalo uzimati u obzir kako bi se poboljšao odgoj i skrb o djeci i mladima. “Praćenje nepažnje i niske razine prosocijalnog ponašanja trebalo bi započeti još u dječjem vrtiću. Tako bi se rizična ponašanja mogla rano identificirati i ciljati intervencijom i podrškom”, predložila je Sylvana Cote, koja je i koautorica studije.
