Connect with us

Znanost

Riječki znanstvenici otkrili tajnu spasa Meksičkog zaljeva

Hrvatska u znanosti

Riječki znanstvenici otkrili tajnu spasa Meksičkog zaljeva

Igor Mezić i David L. Valentine s Kalifornijskog sveučilišta, te Senka Maćešić, Nelida Črnjarić Žic i znanstveni novak Stefan Ivić dali su odgovor na pitanje zašto su nafta i plin iz bušotine nestali za samo nekoliko mjeseci.

Bakterije i morska strujanja specifična za Meksički zaljev spriječili su da ekološka katastrofa nastala havarijom BP-ove naftne platforme Deepwater Horizon 21. travnja 2010. godine i izljevom više od četiri milijuna barela nafte u more, izazove dugotrajne posljedice za morski život u tom dijelu svijeta.

Pokazuje to rad skupine američkih i riječkih znanstvenika s University of California Santa Barbara i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, objavljen u prestižnom američkom multidisciplinarnom znanstvenom časopisu Proceedings of National Academy of Sciences.

Suradnjom grupa prof. dr. Davida L. Valentinea i prof. dr. Igora Mezića s Kalifornijskog sveučilišta, te prof. dr. Senke Maćešić, prof. dr. Nelide Črnjarić Žic i znanstvenog novaka Stefana Ivića s riječkog Tehničkog fakulteta izrađeni su složeni računalni modeli, zahvaljujući kojima su razriješena postojeća pitanja vezana uz ekološku katastrofu. Članak analizira širenje ugljikovodika na temelju aktivnosti bakterija u zaljevu i modela podvodnih strujanja te objašnjava ranije rezultate mjerenja koji su se tada činili kontradiktornima.

Oblaci i perjanice

Dr. Valentine u radu objavljenom u Scienceu prije godinu dana ponudio je objašnjenje zašto je ogromna izlivena količina nafte i plina iz BP-ove bušotine praktički nestala za samo nekoliko mjeseci, iznoseći da su bakterije, koje se hrane prirodnim izljevima nafte i plina ispod morske površine, razgradile velik dio toksičnih kemikalija otpuštenih havarijom Deepwater Horizona. Međutim, dio znanstvenika i dalje je ostao skeptičan oko mogućnosti bakterija da u tako kratkom vremenu razgrade toliku količinu nafte i plina.

Zahvaljujući spajanju Valentineova računalnog modela, te onih koje su razvili prof. Mezić i stručnjaci za dinamiku fluida s riječkog Tehničkog fakulteta, ponuđen je vrlo uvjerljiv odgovor na te primjedbe.

Dodatno, prva znanstvena istraživanja izljeva nafte u Meksički zaljev pokazala su da značajan dio isteklih ugljikovodika nikad nije dospio na morsku površinu, jer se otopio na većim dubinama, formirajući velike perjanice otopljene nafte i plinova. Ono u čemu su se stručnjaci razilazili bila su objašnjenja ponašanja tih perjanica, jer većina znanstvenika imala je predodžbu da se perjanice ugljikovodika poput podvodnih rijeka šire iz bušotine po Meksičkom zaljevu.

No, rad američkih i hrvatskih znanstvenika utvrdio je da otopljeni ugljikovodici iz nafte i plina formiraju svojevrsne oblake, koji se pojavljuju i nestaju na različitim mjestima i u različito vrijeme. Uzrok je ovoj pojavi, pokazao je rad američkih i hrvatskih znanstvenika, u specifičnim morskim strujanjima i topografiji Meksičkog zaljeva, koji je zatvoren s tri strane, zbog čega nema izraženih snažnih struja.

Kemijska ravnoteža

– Topografija dna Meksičkog zaljeva vrlo je bitna, jer uvjetovala je »zatvorena«, ciklička strujanja, koja su vraćala bakterije na izvor ugljikovodika iznad izljeva. U drugačijoj topografiji, sa otvorenijim strujanjima koja bi odnijela bakterije daleko od izvora, trebalo bi duže vrijeme da se pomanjkanje kisika uzrokovano rastom bakterijske populacije na dubini od 1.000 do 1.300 metara smanji, i time bi utjecaj na okoliš bio veći, objašnjava dr. Igor Mezić.

– Model strujanja je razvijen na osnovu fizikalnih parametara Meksičkog zaljeva, primjerice topografije, saliniteta, utjeka rijeke Missisipi, vjetrova, te matematičkog modela morskih strujanja koji je izveden iz fundamentalnih fizikalnih zakona. Drugi dio modela koji sam razvio je kemijski, a uzima u obzir utrošak kisika i ugljikovodika kod rasta bakterija i transport bakterija uzrokovan strujanjem. Strujanje spaja dva dijela modela.

Matematički oblik kemijskog dijela modela je takozvani zakon kemijske ravnoteže. Kolege iz Rijeke su razvile brze i precizne numeričke metode za rješenje tih jednadžbi. Uzimajući u obzir kako je kompleksan taj model sa 52 vrste bakterija i kompliciranim oceanskim strujanjem, naprosto je nevjerovatno je da smo rezultate imali za kratkih nekoliko mjeseci. Prof. Maćešić i kolege su obavili sjajan posao.

Znanstveni rad objavljen u Proceedings of National Academy of Sciences, izazvao je veliko zanimanje uglednih američkih medija, poput New York Timesa, Wall Street Journala i Scientific Americana, koji redom ističu doprinos vodećih hrvatskih stručnjaka iz područja dinamike fluida.

Kratko vrijeme

– Radili smo bez predaha nekoliko mjeseci, pritisnuti kratkim rokovima, jer rad je bio zamišljen na način da će izaći u broju Proceedingsa of National Academy of Sciences specijalno posvećenom temi izljeva nafte u Meksičkom zaljevu. Imali smo stvarno izuzetno kratko vrijeme za izradu računalnog programa, ali naučili smo puno raditi i visoko smo motivirani. Razvijeni računalni program povezuje mehaniku fluida i kemijske procese.

Napravili smo proračune i dobili rezultate, čiji grafički prikaz jasno pokazuje koncentracije bakterija, koje se mogu usporediti sa strujanjima, kaže dr. Senka Maćešić sa Zavoda za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo Tehničkog fakulteta u Rijeci. Složenost programa pokazuje i to što su riječki stručnjaci morali uzeti u obzir 26 različitih vrsta ugljikovodika, kojima se hrani 26 različitih vrsta bakterija.

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

8 komentara

8 Comments

  1. Thomas Jefferson-hr

    15 siječnja, 2012 kod 6:42 pm

    svaka im čast

  2. Ivan Marić

    15 siječnja, 2012 kod 6:49 pm

    great success!

  3. Leteći Cvjetić

    15 siječnja, 2012 kod 6:54 pm

    je, cestitke sto su otkrili nesto za sto se zna vec 100 godina.

  4. Lipa Vila

    15 siječnja, 2012 kod 7:00 pm

    zar ima toliko godina da se zna…

  5. Zoran Pl Mudronja

    15 siječnja, 2012 kod 7:13 pm

    sad nek otkriju tko je pojeo pare iz pretvorbe 😀

  6. Lipa Vila

    15 siječnja, 2012 kod 8:12 pm

    pa zna se..

  7. Svjetlana Omičević

    16 siječnja, 2012 kod 7:42 am

    Ne dirati u politiku Meksika;)

  8. seljak

    11 veljače, 2012 kod 9:15 pm

    riječkeee,najbolje su čkee,čkeee…

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Hrvatska u znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh