Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Snijeg u šumi topi se brže nego na otvorenom prostoru?

Foto: Shutterstock

Snijeg nas uglavnom pretvara ili u gunđajuće putnike kojima isti otežava i produžava putovanje, ili pak u vikend skijaše koji jedva dočekaju pokoju pahulju. No, te su snježne pahuljice ipak nešto više od samog zimskog čuda.

Naime, otopljeni snijeg u mnogim dijelovima svijeta postaje voda za piće koju ljudi konzumiraju tijekom cijele godine. A koliko dugo će te smrznute zalihe vode potrajati, ima snažan utjecaj i na opskrbu vodom tijekom sušnih mjeseci. Dosad se vjerovalo da stabla sprečavaju prodiranje sunčeve svjetlosti početkom proljeća i tako duže zadržavaju snijeg neotopljenim. No, istraživanja objavljena u časopisu Water Resources Research upućuju na to da se snijeg u pojedinim šumskim područjima topi brže nego na otvorenim prostorima.

„Uvriježeno je mišljenje da se snijeg duže zadržava u šumama, budući da je većina dosadašnjih studija provedena u hladnijim podnebljima. Tamo se snijeg ionako duže zadržava”, rekla je Susan Dickerson-Lange sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Da bi utvrdili mogući uzorak hladne, ali i nešto blaže zime, znanstvenici su „pročešljali” sva dosadašnja istraživanja o tome kako snijeg utječe na šume. U studijama iz svih krajeva svijeta otkrili su iznenađujuću vezu između stabala i otapanja snijega. „Otkrili smo da na mjestima s toplijim zimama snijeg ima tendenciju trajati duže na otvorenim područjima nego u šumama. Na pojedinim mjestima radi se čak i o dvotjednoj razlici”, nastavila je Dickerson-Lange.

Sve što ima temperaturu – ljudi, stabla, tlo, Sunce – emitira radijaciju. Stabla, poput drugih objekata na Zemlji, emitiraju duge valove infracrvenog zračenja, dok Sunce uglavnom emitira puno kratkih valova. Na mjestima gdje je temperatura zraka već blizu temperaturi tališta vode, infracrvena energija koju emitiraju stabla može ubrzati topljenje snijega. Dugoročno gledano, jedan od predviđenih utjecaja klimatskog zatopljenja je taj da će se snijeg početi topiti sve ranije tijekom godine. Takvo brže topljenje moglo bi rezultirati i manjom količinom snijega koji se akumulira u podzemnim rezervama. Shodno tome, znanstvenici sa Sveučilišta Washington nadaju se kako će ova otkrića pomoći u donošenju boljih odluka kada je posrijedi upravljanje šumskim područjima.

Izvor: LiveScience

Možda će vas zanimati

Klima

Istaknuti znanstvenici upozoravaju da globalno otapanje leda napreduje brže od predviđanja, pozivajući svjetske lidere da pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena kako...

Bakterije i virusi

Rezultati istraživanje u sklopu projekta PERSPIRE, punog naziva “Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama”, koje je danas predstavio projektni tim na Institutu...

Klima

Kada su u pitanju klimatske promjene, među nama postoji velika debata i čini se da je javnost podijeljenog mišljenja. Međutim, znanost je puno usuglašenija...

Klima

Superćelijske grmljavinske oluje su najrjeđi tip grmljavinske oluje, ali su najžešće od svih oluja. Od svih tipova oluja, superćelijske oluje s grmljavinom ili superćelije...