Ako ste ikada cijelu noć proveli budni, dobro znate da sljedeći dan niste sasvim svoji. No, što bi se dogodilo kad bi postojao „lijek“ protiv spavanja, nakon čijeg se uzimanja nikad ne bismo osjećali pospano? Znanstvenici već neko vrijeme rade na tome, pa je tako 2007. godine otkriveno kako je sprej za nos, koji sadrži hormon oreksin A, smanjio efekte deprivacije sna kod majmuna.
No, stručnjaci kažu da san ima važnu ulogu u tome kako ljudi strukturiraju svoje živote, te kako bi ukidanje spavanja imalo velik utjecaj na društvo. Mairead Eastin Moloney, medicinska sociologinja i asistentica na Sveučilištu u Kentuckyju, rekla je kako ljudi ne razumiju recipročan odnos koji imaju sa spavanjem, te kako spavanje strukturira naše živote, ali i mi strukturiramo naš san oko našeg socijalnog svijeta.
Ovdje je opisano na koje bi sve načine ljudski život bio drugačiji kad bi stvarno postojao „lijek“ protiv spavanja:
Veća produktivnost?
Mnogi ljudi misle da bi bili puno produktivniji kad bi imali samo malo više vremena. Svijet bez spavanja, s dodatnih 8 sati u danu, čini se kao savršeno rješenje za takve svakodnevne brige. Međutim, znanstvenici se slažu u tome da ljudi ipak to vrijeme ne bi iskoristili na najbolji mogući način. „Zaista je primamljivo zamišljati kako bi svi postali pametniji i produktivniji, no to ipak ne bi bilo tako“, rekla je Moloney.
„Ljudski mozak treba određene pauze kako bi normalno funkcionirao, a previše rada ili stresa loše utječe na mišljenje“, rekla je. Upravo zbog toga ljudi dolaze do najboljih ideja za vrijeme tuširanja ili usred nekog sličnog, naizgled nevažnog vremena. Linda Sapadin, psihologinja iz New Yorka, rekla je da ljudi, kad imaju višak slobodnog vremena, često to vrijeme provedu opuštajući se, a ne radeći. Također kaže kako bi kompulzivni radnici mogli biti produktivniji na početku, no s vremenom bi se to promijenilo jer se ipak moramo odmarati od rada.
„Umjesto da budu produktivniji, ljudi bi samo mogli biti zaposleniji. Tehnološki napredak posljednjih nekoliko desetljeća omogućio je ljudima da rade danonoćno, no oni zbog toga nisu nužno produktivniji“, rekla je Moloney.
Promjene na poslu
Na ovom području također bismo mogli osjetiti neke promjene, naprimjer, opravdano pitanje našeg šefa o tome zbog čega mu nismo odgovorili u 3 sata ujutro.
Catherine Coveney, znanstvenica koja radi na istraživanju ove teme, rekla je kako se bez spavanja povećavaju očekivanja o tome koliko dugo ljudi mogu raditi bez pauze. U svom istraživanju otkrila je kako su ljudi koji inače rade danonoćno zabrinuti zbog ove ideje o nespavanju, jer misle kako bi u takvom svijetu moglo doći do maksimalnog iskorištavanja radnika, te bi to imalo jako loše posljedice za njih.
„Osim toga, postojala bi veća potreba za noćnim smjenama nego što postoji sad“, kaže Moloney.
Problemi u bliskim odnosima
Iako svi volimo provoditi vrijeme s voljenim osobama, previše vremena s njima možda ne bi bilo toliko zabavno. „Ako smo svi budni i aktivni, kad se stignemo odmoriti od naših bliskih osoba?“, pita se Moloney, te dodaje kako ljudi postanu iscrpljeni ako se ne mogu odmoriti od interakcija s drugima, što nam san obično donosi.
„S druge strane, neki bi možda smanjili interakciju s bliskim ljudima ako bi nestale one aktivnosti koje su inače vezane uz san, kao što je čitanje djeci prije spavanja“, dodaje Moloney.
Ekonomski utjecaj
Iako bismo zbog nespavanja imali više prilika za zaraditi novac, zasigurno bismo dobili i više prilika da ga potrošimo. Naprimjer, trošili bismo više resursa jer bismo imali više obroka tijekom dana, a trošili bismo i mnogo više na grijanje domova.
Osim toga, postavlja se pitanje što bi se dogodilo s cijelom industrijom spavanja kad bi spavanje bilo ukinuto.
Zdravstvene implikacije
Već dosad su se problemi sa spavanjem povezivali s nekim tjelesnim problemima, kao što su pretilost i bolesti srca. Moloney kaže da, iako bi mogla postojati mogućnost da normalno funkcioniramo bez spavanja, to ne bi nužno uklonilo rizik od navedenih bolesti.
„U takvom svijetu bilo bi više prilika za obroke, što bi moglo rezultirati većim problemima s pretilošću“, rekla je Moloney, te dodaje da, iako bi istovremeno postojalo više vremena za odlazak u teretanu, ljudi su ipak bića koja gravitiraju užitku.
„San je važan i za formiranje sjećanja“, rekao je dr. Abid Malik iz Centra za poremećaje spavanja na Floridi. Dodaje kako, čak i ako se ljudi ne osjećaju umorno, nedostatak sna negativno utječe na njihov mozak. No, još je nepoznato kakve bi bile dugoročne posljedice uzimanja takvog lijeka protiv spavanja.
Izvor: LiveScience
