Moderna tehnologija svakim danom ima sve veći zamah u gotovo svim segmentima industrije, pa niti zračni promet nije iznimka. Razvoj tehnologije omogućio je napredak u dizajniranju, proizvodnji i specijalizaciji raznih zrakoplova i drugih vrsta letjelica što je dovelo do povećanja zračnog prometa i veće korisnosti, a istovremeno i do povećanja opasnosti na nebu.
Bespilotna letjelica sve je popularnija vrsta letjelica, a njene su performanse sve bolje. Upravo je ona najbolji dokaz kako tehnologija može brzo napredovati jer ova je letjelica kroz nekoliko godina prešla put od „igračke“ za fotografiranje do letjelice koja donosi smrt.
Što je bespilotna letjelica, poznatija kao dron? Koja je bila njena prvotna svrha i zašto je neki koriste kao oružje? Koja su pravila i zakoni koje mora znati svaki vlasnik drona?
Bespilotna letjelica nije igračka
Bespilotna letjelica ili dron je letjelica bez posade kojom se može daljinski upravljati ili može samostalno letjeti ako su u njen program putem softvera uneseni programi s planom leta.
Dron je prvotno bio vezan uz vojnu namjenu jer se pomoću njega najlakše mogu skupljati razni obavještajni podaci važni za razvijanje vojne strategije, otkrivanje prijetnji i slično.
U takvom slučaju bespilotna letjelica snima ili fotografira područje pod vodstvom pilota ili s unaprijed određenim programom koji sadrži plan leta. Također je korištena i za nadzor i provođenje raznih istraga.
Nakon nekog vremena dronovi su se počeli koristiti i u civilne svrhe, najčešće za fotografiranje, a vlade ih koriste i u neke druge svrhe.
Prije nego vam otkrijemo što sve može bespilotna letjelica i koje su sve moguće primjene reći ćemo vam što je bespilotna letjelica i kako funkcionira.
Bespilotna letjelica nije bezazlena, a njeno korištenje podliježe zakonima i pravilima kojih se vlasnik ili korisnik letjelice treba pridržavati.
Bespilotna letjelica nije igračka, iako je ta namjena privlačna mnogim ljubiteljima takve vrste tehnologije. Porast broja dronova doveo je do podizanja razine sigurnosti u zračnom prostoru jer su dronovi postali opasnost u zraku zbog sve većeg broja korisnika.
Čak i kada se koriste u privatne svrhe, za fotografiranje ili snimanje, ove letjelice moraju biti pod strogim nadzorom i pilot mora 100% siguran da dron ne narušava nečiju privatnost.
Na tržištu se nalazi velik broj dronova s različitim mogućnostima, ali zajednička im je ta da imaju mogućnost fotografiranja i snimanja videozapisa i upravo je to jedan od razloga zašto su zakoni o dronovima prilično strogi.
Kako izgleda bespilotna letjelica?
Ima ih u svim veličinama i oblicima te u širokom rasponu cijena, ali velike većina letjelica ima slične dijelove. Svaka bespilotna letjelica mora imati:
1. Propelerski sustav ili krila
Obično se nalaze na prednjem dijelu drona, a većinom su izrađeni od plastike, osobito kod manjih modela. Noviji i skuplji modeli ponekad imaju propelere napravljene od ugljičnih vlakana.
Postoje i potisni propeleri koji se koriste za usmjeravanje letjelice naprijed ili unatrag tijekom leta, a obično se nalaze na stražnjoj strani drona.
Funkcija propelera je određivanje smjera i samo kretanje drona. Zbog potencijalne mogućnosti da dođe do kvara propelera uvijek je potrebno imati rezervni par.
Većina dronova su kvadrokopteri što znači da imaju četiri propelera.
2. Tijelo
Tijelo je zapravo kućište za sve ostale komponentne koje bespilotna letjelica mora imati. Važno je da je lagano kako bi letjelica lakše letjela stoga je obično napravljeno od plastike ili ugljičnih vlakana.
3. Nehrđajući motori
Kvalitetan električni motor omogućit će dulji i bolji let letjelice stoga se na tržištu stalno pojavljuju novi i tiši motori koji imaju bolje performanse i štede bateriju što omogućuje dulje korištenje drona.
Motor je zadužen za stvaranje potiska koji je potreban za dizanje drona i njegovo kretanje po zraku.
4. Prijemnik
Prijemnik je važan jer on omogućuje prijem signala koji se šalju dronu putem daljinskog upravljača i te signale šalje u kontrolni sustav drona.
5. Kontrolna jedinica leta
Ovo je centralni računalni dio letjelice koji upravlja svim funkcijama i izvršava sve naredbe dobivene putem daljinskog upravljača ili softvera koji je programiran prije leta.
6. Upravljačka ploča
Ovo je elektronička ploča na kojoj se nalaze najvažnije elektroničke komponente, a to su kontrolna jedinica leta (broj 5.), prijemnik (broj 4.), senzori (br.9.) i slično.
7. Baterija
Jedna od najvažnijih komponenti koju mora imati svaka bespilotna letjelica je baterija koja joj daje snagu za letenje. Na dronu se nalazi i monitor koji pokazuje stanje baterije. Baterija je najčešće litij-ionska i smještena je unutar tijela drona.
8. Kamera
Ova komponenta je najodgovornija za veliku popularnost dronova, a osim ugrađenih kamera postoje i one odvojive, ovisno o vrsti drona.
9. Senzori
Postoji čitav niz senzora koji dronu omogućuju letenje i prikupljanje informacija kao što su recimo senzor nagiba, strujni senzor, magnetski senzor i slično.
10. Daljinski upravljač
Daljinski upravljač omogućuje upravljanje letjelicom s udaljenosti i to najčešće putem radiofrekvencije ili Bluetootha, dakle bežično. Većina na sebi ima upravljačke palice od kojih jedna služi za kontrolu visine i nagiba, a druga za kontrolu smjera.
15 primjena bespilotne letjelice ili drona
Bespilotna letjelica je već godinama vrlo popularna u mnogim segmentima života, a koristi se i u privatne i u poslovne svrhe. Neke od njih su navedene dalje u tekstu.
1. Fotografija i videozapisi
Bespilotna letjelica je vrlo popularan alat za fotografiranje i snimanje, a osim u filmskoj industriji koristi se i za mnoge druge prilike kao što su recimo snimanja vjenčanja, sportskih natjecanja i sličnih važnih događaja.
2. Vršenje nadzora
Bespilotna letjelica je vrlo korisna za vršenje nadzora nad raznim dijelovima infrastrukture upravo zbog mogućnosti snimanja. Tako se pomoću dronova nadziru prometnice, šume, poljoprivredni usjevi, ali i plinovodi, naftovodi i razna energetska postrojenja.
Dronovi vrše i nadzor granica što je izuzetno važna sigurnosna stavka.
3. Logistika
Bespilotna letjelica ima svoju funkciju i kao logistički alat. Tada se ona koristi za dostavu paketa na manje pristupačna mjesta ili u slučajevima hitnosti kada je svaki trenutak dragocjen. Bespilotna letjelica može brzo proći veće udaljenosti i doći na cilj mnogo brže nego bilo kojim drugim načinom tradicionalne dostave.
Ovo je osobito važno kod hitnih medicinskih dostava u kojima dron može spasiti živote.
4. Kartografija
Bespilotna letjelica ima mogućnost snimanja terena i površina čak i na najnedostupnijim mjestima čime postaje važna za geodete i kartografe. Na taj se način mogu skupiti vrlo precizni kartografski podaci i raditi mape područja koja nisu pristupačna te lakše utvrđivati promjene na terenu. Područja poput močvara ili strmih klisura više nisu nedostupna.
Kamere visoke razlučivosti pomoći će stvoriti iznimno detaljne karte što je vrlo važno za izradu tzv. ortofoto karata.
5. Znanost
Upotreba dronova ima veliku korist i kod raznih znanstvenih istraživanja, osobito onih vezanih uz biologiju. Tako ih često zoolozi koriste za proučavanje životinjskog svijeta, raznih migracija i promjena u njemu (kao primjerice prebrojavanje populacije neke životinjske vrste), a biolozi ih mogu koristiti za snimanje teško pristupačnih područja poput visokih planina, vulkana ili teško dostupnih špilja.
Bespilotna letjelica je osobito korisna za snimanje vodenih ekosustava koji pokrivaju velike morske površine, riječne tokove, koraljne grebene i mnogo toga drugog.
6. S.O.S.
Bespilotna letjelica također se može koristiti i za slučajeve koji uključuju visoku razinu opasnosti za ljude, poput traženja nestalih nakon neke prirodne katastrofe ili pružanje pomoći u hrani i lijekovima osobama do kojih je put prepriječen iz nekog razloga.
7. Promet
Dronovi su vrlo korisni i za praćenje prometa i nadziranje cesta. Mogu dojavljivati razne obavijesti poput davanja uvida u prometne gužve, identifikacija prometnih prekršaja i lakše hvatanje počinitelja i slično.
Također su od velike koristi za inspekciju cesta, mostova, tunela ili željezničkih pruga. Kamere visoke razlučivosti lako uočavaju razna oštećenja ili propuste.
8. Poljoprivreda
Bespilotna letjelica se može koristiti i za praćenje usjeva što je vrlo korisno kod identifikacije bolesti u biljnom svijetu ili kod raspršivanja pesticida. Ovo je osobito važno kod pesticida jer dron precizno otkriva dijelove polja koji trebaju zaštitu što rezultira smanjenjem nepotrebne uporabe pesticida.
Također je od velike koristi kod praćenja stoke: ona broji stočni fond, snima pašnjake i provjerava ukupno stanje gospodarstva.
9. Privatne svrhe
Bespilotna letjelica se može koristiti u privatne svrhe, a najčešće je riječ o fotografiranju aktivnosti na otvorenom koje korisnik želi pratiti ili dijeliti s drugim korisnicima. Vrlo često se koriste za snimanje surfera ili skijaša jer je lakše pristupiti terenu na kojem se odvija aktivnost.
10. Vojne svrhe
Bespilotna letjelica se koristi i za vojna izviđanja jer je manje uočljiva i teže primjetljiva, ali se danas koristi i za vojne napade. Najbolji primjer za to su američki dronovi koji se koriste za izviđanje, ali i napad na ciljeve pomoću projektila koji se nalaze na njoj.
Vjerojatno niste znali da je bespilotna letjelica korištena i u Domovinskom ratu: hrvatska je vojska pomoću dronova snimala neprijateljske položaje kako bi se bolje pripremila za oslobađanje teritorija u vojno-redarstvenoj akciji Oluja.
11. Građevinska industrija
Bespilotna letjelica je vrlo korisna i za nadzor gradilišta i praćenje napretka projekta, ali se koristi i za snimanje terena prije samog početka gradnje. Na taj se način vrlo jednostavno može pratiti napredak cijelog projekta. Također je vrlo korisna za izradu 3D modela terena.
12. Vatrogasne službe
Dronove koriste i vatrogasne službe i to kako bi utvrdile točne lokacije požara, pratile širenje vatre i lakše provodile potragu za izgubljenim osobama. Danas se oni razmatraju kao potencijalna pomoć pri evakuaciji.
Takvi dronovi imaju termalne kamere pa imaju sposobnost brze detekcije toplinskih izvora. Dio dronova je opremljen i senzorima za mjerenje kvalitete zraka kako bi se moglo provjeriti koliko je jako podizanje razine štetnih plinova u zraku uzrokovano požarom.
13. Reklamiranje
Bespilotna letjelica može poslužiti i u marketinške svrhe za oglašavanje ili promidžbu proizvoda. Odlična je za snimanje raznih događaja i evenata, a osobito je pogodna za snimanje turističkih atrakcija u svrhu reklamiranja neke destinacije. Panoramske snimke koje može snimiti bespilotna letjelica obično su vrlo spektakularne i detaljne.
14. Meteorologija
Bespilotna letjelica koristi se i za praćenje vremena, a daje korisne podatke poput onih o kvaliteti zraka, potencijalnim olujama i sličnim opasnostima, a te podatke često razmjenjuje s više meteoroloških centara istovremeno.
15. Kulturna baština i arheologija
Bespilotna letjelica se koristi i kod snimanja arheoloških nalazišta i raznih povijesnih građevina i spomenika jer omogućuje vrlo precizno dokumentiranje dok istovremeno osigurava zaštićeni prostor od pretjeranog ljudskog djelovanja.
Nekoliko zanimljivosti o bespilotnim letjelicama
Bespilotna letjelica ili dron je najbrže rastuće tržište tehnologijom koje sa sobom donosi mnogo dobrih, ali i manje dobrih značajki. Evo nekoliko zanimljivih događaja u kojima glavnu ulogu ima bespilotna letjelica:
- Najveća mreža dostave dronom nalazi se u Ruandi i organizirana je u suradnji s ruandskim vlastima. Namijenjena je dostavi hitnih medicinskih potrepština i krvi u udaljena područja. Ovi dronovi su autonomni s već programiranim planom puta i imaju domet od čak 160 kilometara. Lete brzinom do 100 kilometara na sat i opremljeni su padobranima kako bi se mogli sigurno spustiti na tlo.
- 2018. godine postavljen je Guinnessov svjetski rekord za najveći sinkronizirani nastup dronova koji se odvio na Zimskim olimpijskim igrama u Južnoj Koreji. Riječ je o jedinstvenom vizualnom spektaklu kojeg su stvorile bespilotne letjelice oblikovanjem raznih oblika i uzoraka uz posebno osvjetljenje. U spektaklu je sudjelovalo čak 1218 dronova.
- Godinu dana kasnije došlo je do prve uspješne dostave organa za transplantaciju putem drona. Ova posebna bespilotna letjelica na sebi je imala hladnjak i uspješno dostavila bubreg pacijentu u gradu Baltimoreu u SAD-u.
- U proljeće 2018. godine dron je spasio dva plivača ulovljena u opasnu morsku struju na obalama Australije. Dron je ispustio čamac za spašavanje i tako im pomogao da se izvuku iz struje i stignu do obale.
- Jedan od najvećih dronova na svijetu pripada Kineskoj akademiji za zrakoplovnu aerodinamiku jednostavno nazvan JF-3200. težak je 3,2 tone, a raspon krila mu je 43 metra.
- Najmanji dron na svijetu je DJI Mavic Mini koji je težak samo 249 grama i stane u dlan.
- Bespilotna letjelica pod nazivom DJI Phantom 4 Pro jedna je od „najpametnijih“ komercijalnih letjelica: ima napredne senzore za izbjegavanje prepreka, odličan računalni vid te inteligentne načine leta.
