Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Zemlja

U zadnje 44 godine nestalo 60 posto divljih životinja

Ovo nisu samo obične ružne vijesti, nego apel


Bioraznolikost u zadnjih nekoliko desetljeća prolazi kroz poražavajuće epizode, blago rečeno. Od 1970. pa do 2014. smanjena je populacija divljih životinjskih vrsta za nemalih 60 posto. Na to upućuju podaci Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

U izvješću naziva “Živi planet” (Living Planet Report), koji je rezultat rada WWF-a i Londonskog zoološkog društva, prikupljeno je mnoštvo podataka. U pitanju je 4000 raznih vrsta ptica, sisavaca, riba, vodozemaca i gmazova.

Voditelj WWF-a Marco Lambertini je povodom objave izvješća rekao kako očuvanje prirode trebamo shvaćati u puno širem kontekstu, a ne samo u smislu zaštite ugroženih životinjskih vrsta.

“Nema zdrave budućnosti za ljude na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, opustošenim šumama i uništenim tlom”, upozorio je Lambertini.

Nestanak faune evidentiran je na cijelom planetu, a neki njegovi dijelovi su posebno ugroženi, poput tropskog pojasa.

Tužne brojke

U prethodnom izvješću “Živog planeta” evidentirano je smanjenje divljih životinja za 58 posto, dok se u ovogodišnjem upozorava na to da se stanje pogoršalo. Populacija divljih životinja smanjila se za 60 posto.

U zadnje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba je zabilježeno “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od nevjerojatnih 89 posto.

U istom razdoblju je nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda. Na području Europe, Sjeverne Afrike te Bliskog istoka rezultat je 31 posto.

Krivci

Na smanjenje bioraznolikosti najviše utječu pretjerano iskorištavanje resursa te poljoprivreda. Oba su čimbenika posljedica povećanih potreba i potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje te klimatske promjene.

Bioraznolikost je od značaja za zdravlje ljudi, prehranu, blagostanje i sigurnost općenito, kao i za stabilnost političkih i ekonomskih sustava diljem svijeta, stoji u izvješću.

“Svijet bi trebao prihvatiti novi sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, a na način na koji je prihvaćen i dogovor o klimatskim promjenama u Parizu”, smatra Lambertini.

“Mi smo možda zadnja generacija koja može poduzeti konkretne korake i okrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine je odlučujuće razdoblje u našoj povijesti”, stoji u izvješću.

 

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

1 komentar

1 komentar

  1. ninoslav

    studeni 7, 2018 kod 10:38 am

    Homo sapiens bi morao već jednom postati svjestan da planeta može bez njegove vrste, ali obratno ne ide. Ne znam da li je devastirajući homoegoizam rezultat autodestruktivne naravi ili totalne imbecilnosti. U oba slučaja pridjev sapiens nije primjeren.
    Možda da se upitamo kako ući u projekt Elysium ?
    Sve što je nekad bio sf, danas je stvarnost, u nekim segmentima već i prošlost, pa ako taj notorni factum nije dovoljan da se “odgovorni”( btw. to smo svi mi koji se pravimo blesavi umjesto da vrištimo) ne zapitaju da li je ipak takova budućnost nužna?
    Ali to je karakteristično za nas – oni čija bi se riječ trebala slušati (stare mudre glave iz znanstvene zajednice)su marginalizirani, dok oni kojih je decibel glavni argument vladaju, pa onda neka bude kako dozvoljavamo da nam bude…, samo kako objasniti našoj djeci i unucima da im uskraćujemo raj?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Zemlja

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh