Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zemlja

U zadnje 44 godine nestalo 60 posto divljih životinja

Ovo nisu samo obične ružne vijesti, nego apel

Bioraznolikost u zadnjih nekoliko desetljeća prolazi kroz poražavajuće epizode, blago rečeno. Od 1970. pa do 2014. smanjena je populacija divljih životinjskih vrsta za nemalih 60 posto. Na to upućuju podaci Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

U izvješću naziva “Živi planet” (Living Planet Report), koji je rezultat rada WWF-a i Londonskog zoološkog društva, prikupljeno je mnoštvo podataka. U pitanju je 4000 raznih vrsta ptica, sisavaca, riba, vodozemaca i gmazova.

Voditelj WWF-a Marco Lambertini je povodom objave izvješća rekao kako očuvanje prirode trebamo shvaćati u puno širem kontekstu, a ne samo u smislu zaštite ugroženih životinjskih vrsta.

“Nema zdrave budućnosti za ljude na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, opustošenim šumama i uništenim tlom”, upozorio je Lambertini.

Nestanak faune evidentiran je na cijelom planetu, a neki njegovi dijelovi su posebno ugroženi, poput tropskog pojasa.

Tužne brojke

U prethodnom izvješću “Živog planeta” evidentirano je smanjenje divljih životinja za 58 posto, dok se u ovogodišnjem upozorava na to da se stanje pogoršalo. Populacija divljih životinja smanjila se za 60 posto.

U zadnje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba je zabilježeno “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od nevjerojatnih 89 posto.

U istom razdoblju je nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda. Na području Europe, Sjeverne Afrike te Bliskog istoka rezultat je 31 posto.

Krivci

Na smanjenje bioraznolikosti najviše utječu pretjerano iskorištavanje resursa te poljoprivreda. Oba su čimbenika posljedica povećanih potreba i potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje te klimatske promjene.

Bioraznolikost je od značaja za zdravlje ljudi, prehranu, blagostanje i sigurnost općenito, kao i za stabilnost političkih i ekonomskih sustava diljem svijeta, stoji u izvješću.

“Svijet bi trebao prihvatiti novi sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, a na način na koji je prihvaćen i dogovor o klimatskim promjenama u Parizu”, smatra Lambertini.

“Mi smo možda zadnja generacija koja može poduzeti konkretne korake i okrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine je odlučujuće razdoblje u našoj povijesti”, stoji u izvješću.

 

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Biotehnologija

U potrazi za ekološki prihvatljivijim izvorima hrane, svijet se okreće neobičnim rješenjima. Jedno od takvih su i veliki pitoni, koji se pokazuju kao obećavajući...