Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Psihologija

Većina ljudi misli da je bolja od većine ljudi. Psiholozi imaju ime za to

Voziš li automobil bolje od drugih ljudi? Jesi li bolji prijatelj svojim prijateljima nego što su oni tebi? A što kad ti kažemo da većina ljudi misli istu stvar za sebe? To nema matematičkog smisla – po definiciji, polovica svih ljudi mora biti ispod prosjeka – ali je točno. Ideja da većina ljudi ocjenjuje sebe pozitivnije nego druge temelj je psihološkog istraživanja. Poznato je kao učinak bolji-od-prosjeka ili iluzorna superiornost.

Sve što ti možeš, ja mogu bolje

Studija za studijom donosi dokaze kako je ovaj učinak stvaran, ali i dalje postoji mnogo pitanja. Primjerice, događa li se to zato što ljudi imaju potrebu da sebe vide boljima o drugih, ili se radi o nečemu inherentnom u načinu na koji procjenjujemo sebe, što uzrokuje da se ocjenjujemo kao natprosječne? I, uostalom, je li to toliko pogrešno? Neki od nas sigurno su iznadprosječni u nekim stvarima, i većina nas neće puno pogriješiti u samoprocjeni. Kako piše The Economist: „Vjerovati da mogu trčati malo brže od prosjeka svog tima može me motivirati da budem bolji. Vjerovati da mogu trčati dvostruko brže od prosjeka je jednostavno priprema za neuspjeh. Stvarnost se može izobličiti tek toliko prije nego pukne.“

Ali stvarnost se može dosta izobličiti. Najupečatljiviji primjer superiorne iluzornosti je studija iz 2013. godine, objavljena u časopisu British Journal of Social Psychology. Upečatljiva je zato što su se znanstvenici fokusirali na ljude koji su objektivno ispod prosjeka u širokom rasponu osobina ličnosti, tj. na osuđene zatvorenike. Pronašli su da, uspoređujući se s drugima u zatvoru, zatvorenici su ocijenili sami sebe kao moralnije, vjerodostojnije, iskrenije, pouzdanije, suosjećajnije, velikodušnije, poslušnije zakonu, sklonije samokontrolije i nježnije. To možda ne iznenađuje – ocjenjuju sebe nasuprot sebi sličnima, u konačnici – ali ovo iznenađuje: naime, ocijenili su sami sebe kao bolje od prosječnog ne-zatvorenika u svim osobinama osim jedne. To je osobina poslušnosti zakonu, koju su ocijenili kod sebe kao jednaku prosječnom ne-zatvoreniku. (Ha?)



Snage podcjenjivanja slabosti

Ovo pokazuje da možemo imati prilično izvrnutu percepciju vlastitih snaga. To može biti dobro kada pokušavamo savladati neku prepreku – inače se možda nikad ne biste prijavili za taj posao koji je tik iznad dohvata, ili se prijavili za maraton za koji zapravo i niste spremni – ali također može utjecati tako da se problemi podcjenjuju, i spriječiti njihovo rješavanje kad je vrijeme za to.
Međutim, postoji jedan štos. Ovaj učinak je, čini se, kulturan. Kanadska studija otkrila je da ljudi iz istočnoazijskih kultura ne ocjenjuju sebe boljima od drugih ljudi. Ovo se može objasniti činjenicom da zapadna društva najviše cijene individualno, dok istočna društva najviše cijene kolektivno i zajednicu.

Izvor: Curiosity

12 komentara

12 Comments

  1. edi vaki

    rujan 20, 2017 kod 1:28 pm

    Nebi se složio da većina misli da su bolji od drugih ima mnogo dokaza za moju tvrdnju .Moja malenkost ima i nema tu nazovimo vrlinu manu trenutno svi mi možemo biti bolji u nećemu od nazovimo takmaca samo zajednićka u mnogim stvarima odvaja nas od onoga bio sam bolji od ćega koga samih sebe.Pozdrav znastvenici Afetus!

    • Pero

      rujan 20, 2017 kod 3:29 pm

      edi vaki – I da si u svojem komentaru (koji se zapravo humoristički savršeno uklapa u rezultate istraživanja navedena u članku) nam predstavio dio od tih tih tvojih dokaza ili bar ostavilo linkove na ta istraživanja koja su morala biti provedena za takav tvoj zaključak, opet te ne bi mogli ozbiljno shvatiti.
      Zbog svoje mladosti.
      Znaš kako sa velikom dozom sigurnosti mogu-možemo zaključiti to?
      Na temelju istraživanja tvojega pravopisa, gramatike i samoga načina izražavanja.
      Primjeri:
      Prva riječ koju si napisao na tvoju žalost odmah je pogrešna i to iz dva razloga:
      “Nebi -Ne bih” – osim što se negacija uz glagol piše odvojeno, piše se i sa slovom “h” – ne bih – pogrešan padež.
      http://sjedi5.com/kako-se-pise-pravilno-hrvatski/rijec/nebih-ili-ne-bi/
      Da gornja pogreška nije samo lapsus linguae (greška u pisanju-slučajna) dokaz si nam predočio u daljnjem tekstu pišući pogrešno riječi:
      ćega – ispravno se piše čega
      zajednićka – ispravno se piše zajednička
      Provjeru ove moje tvrdnje možeš obaviti na istom gornjem linku, ili jednostavno, a što ti ja predlažem uključiti web uslugu za provjeru pravopisa. Nije savršena, ali pomaže kod tih osnovnih pogrešaka u pisanju
      osoba koje još nisu do kraja savladale gradivo osnovne i potvrdila znanje u srednjoj školi.
      pozdrav

  2. Tomislav Primorac

    rujan 20, 2017 kod 12:07 pm

    Pa nije matematički nemoguće 🙂 Većina individualnih elemenata skupa A misli da je bolja od svih ostalih elemenata skupa A 😀

    • Mihovil Jurić

      rujan 20, 2017 kod 12:13 pm

      kratko jasno i logicno!

    • Tomislav Primorac

      rujan 20, 2017 kod 1:27 pm

      Ok, sad kad ponovo iščitam, vjerujem da je autor mislio da nije nemoguće da oni to misle, nego da je nemoguće da su svi u pravu 🙂 Većina može bit samo bolja od manjine, a samo manjina može bit bolja od većine. My bad

    • Mihovil Jurić

      rujan 20, 2017 kod 1:32 pm

      A ja mislim da je sve relativno sto i je…a sto je autor mislio ko ce znati…vrlo se lako zajebati na ovom području hahah

    • Pero

      rujan 20, 2017 kod 3:35 pm

      Matematički ne, ali vjerojatnost……zato, za povečavanje vjerojatnosti – u istinitost dobivenih podataka postoji ponavljanje pokusa i one silne sigme sigurnosti…
      Naravno ova istraživanja su izgleda više rađena iz zabave ili kako potrošiti dobiveni proračunski novac, ali na pošten način.
      Smislimo neko suvislo istraživanje.
      Ja nema ništza protiv toga dok se god radi i istražuje.
      Bitno da se krade.

      • Pero

        rujan 20, 2017 kod 3:37 pm

        Isprika za gramatičke i ine pogreške. Pisao sam na brzinu, drugom rukom radeći……

        • Pero

          rujan 20, 2017 kod 3:39 pm

          Bitno da se NE krade. Htio sam reći, bitno da se ne krade.
          Buhuhuhu, kad me ne ide, onda me ne ide.
          Hik hek hok

  3. Davor Grčević

    rujan 20, 2017 kod 1:46 pm

    Steta sto se nisu sjetili testirat IQ paralelno sa istrazivanjem.
    Mozda bi zakljucili da pametniji ljudi vise sumnjaju u svijet i u sebe,a budale su uvijek najglasnije i uvjerene u sve.

  4. Ivana Anić Podravec

    rujan 20, 2017 kod 7:34 pm

    A dok misle da su im djeca bolja od druge djece..

  5. Marna

    rujan 21, 2017 kod 9:52 am

    Što kaže znanost za osobe koje svoje sposobnosti procjenjuju lošije,a dio su društva koje cijeni individualnost?
    Odnosno,koliko će oni lošije proći zbog ne-činjenja i ne-pokušavanja, u odnosu na one “samouvjerene” koji će uspjeti “na upornost”?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Psihologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh