Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Velika carstva i trgovina robljem ostavili trag na našem genomu

Foto: Shutterstock

Važna poglavlja naše povijesti, poput uspona i pada Mongolskog carstva, ostavljaju neizbrisiv trag na našim genima. Istraživanja gena suvremenih ljudi pokazuje nam kako su se naši preci miješali zadnjih 4000 godina i povezuje ta miješanja s pojavljivanjem velikih carstava.

Gerret Hellenthal sa Sveučilišta London istaknuo je utjecaje povijesnih migracija i invazija na našu DNK. Identificirao je utjecaj dobro poznatog razdoblja miješanja različitih populacija za vrijeme trgovine robljem (npr. arapska trgovina robljem), te pronašao i tragove nepoznatih razdoblja miješanja populacija koje se povijesno nikad nisu susretale (kao mogući odgovor navodi se da ta interesantna populacija predstavlja potomke vojske Aleksandra Velikog).

Foto: Shutterstock

Ako je povijest zabilježila da se se neke populacije ljudi susrele i miješale, genetičari mogu iz gena njihovih potomaka iščitati kad se to miješanje dogodilo i koje su sve populacije nastale kao posljedica tog miješanja. „No, metode koje su se koristile manjkave su jer se oslanja na povijesne zapise koji su često, blago rečeno, nepotpuni”, kaže Hellenthal, koji je razvio novu metodu. Ona samostalno određuje vrijeme miješanja i susretanja određenih populacija. „Pokušali smo razviti objektivan način čitanja DNK bez ikakve povijesne podloge”, nastavlja Hellenthal.

Hellenthal je pročešljao DNK sekvence 1490 ljudi iz 95 različitih populacija diljem svijeta. Potom je identificirao koju količinu DNK ljudi jedne populacije imaju zajedničku s ljudima iz druge populacije. Što više zajedničkih komada imaju, to su međusobno više povezani, a što su ti zajednički komadi duži, to su se bliže u prošlosti preci tih skupina pomiješali.

Genetika potvrđuje da su silovanja i pljačke Džingis-kana i njegove mongolske vojske ostavili genetski otisak diljem Azije. Djelići mongolske DNK mogu se pronaći u 6 populacija od sjeveroistočne Azije, pa sve do Turske. Ti su geni stečeni između 1250. i 1300. godine, kad je Mongolsko carstvo zauzimalo većinu Azije i počelo prodor u Europu.

Arapska trgovina robljem, koja se odvijala između 650. i 1900. godine, također je ostavila traga na genima i to čak 17 populacija koje žive na sjeveru Afrike, Mediteranu i Perzijskom zaljevu. Sve ove populacije nose gene porobljenih populacija subsaharske Afrike. Štoviše, Mediteranci dijele više DNK sa zapadnom Afrikom, a populacije Perzijskog zaljeva dijele više DNK s istočnom Afrikom. Povjesničari smatraju da se ova poklapanja podudaraju s glavnim rutama trgovine robljem.

Neke genetske mješavine su misterioznije. Istraživači su pronašli genetsku oznaku kod Tu populacije u modernoj Kini koja je nastala oko 1200. godine i morala je potjecati od europske populacije slične modernim Grcima. Hellenthal smatra da je ta oznaka rezultat putovanja europskih trgovaca Putem svile.

Najstarije miješanje koje je tim identificirao pronađeno je kod populacije Kalaša koji žive u planinama sjeverozapadnog Pakistana. Izgleda da su se pomiješali s još nepoznatom populacijom sličnom ljudima iz sjeverozapadne Europe i zapadne Azije. To otkriće jednim dijelom potvrđuje njegovano vjerovanje koje se prenosilo s koljena na koljeno naime, Kalaši vjeruju da su potomci vojske Aleksandra Velikog.

„DNK oznake i datum ne odbijaju tu mogućnost, ali naravno postoje i druge”, završava Hellenthal.

Izvor: NewScientist

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...