Posljednjih dana mediji izvještavaju o azijskim stršljenima i njihovoj seobi u Europu. Prije dolaska na ove prostore, ovi su stršljeni bili uzrok 42 smrti u sjeverozapadnoj Kini. Zadnja informacija je da je od njihova uboda u Francuskoj umrlo šestero ljudi te da su krenuli prema Velikoj Britaniji. Dok stručnjaci tvrde da im se Hrvatska, barem zasad, neće naći na putu, sami procijenite jesu li razlog za paniku uz nekoliko činjenica o ovom zapanjujućem insektu.
„Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova“, kaže entomologinja Lynn Kimsey. „Njihova gnijezda poprilično su velika i sadrže nekoliko stotina jedinki. Agresivni su i poznati po tome da mogu ubiti i pojesti čitavo gnijezdo pčela.“
S veličinom od 4-5 centimetara, ovi stršljeni žive na području istočne i jugoistočne Azije, a posebno su poznati u Japanu. „Spadaju među najopasnije otrovne kukce ovog tipa, iako afričke pčele i ose mogu uzrokovati slične probleme“, kaže Kimsey.
Dok uglavnom ne napadaju ljude u velikom broju, azijski stršljeni najpoznatiji su po masakru pčela, ostavljajući za sobom pčelinje glave i dijelove tijela.
Ovi stršljeni rutinski lete kilometrima od svojih gnijezda i imaju izvidnika koji locira pčelinjak i označava ga posebnim feromonom koji privlači ostale stršljenove kako bi ga napali, uništili i okupirali.
Zbog njihove veličine, ovakav masakr pčela obično vrlo kratko traje, osim u slučaju kada pčele uspiju eliminirati izvidnika. Uspijevaju to na vrlo zapanjujuć način – okružuju stršljena i doslovno ga skuhaju živog.
Puno češći je scenarij u kojima pčela završi kao hrana stršljenima. Odrasli stršljeni žvaču pčele te nastaje smjesa kojom hrane ličinke. Te ličinke zatim proizvode slinu koja služi kao „energetsko piće“ odraslim stršljenima koji ne mogu probaviti čvrsti protein.
Zašto napadaju ljude?
Znanstvenicima zasad nisu poznati faktori zbog kojih ovi stršljeni napadaju ljude. Stručnjak za insekte Huang Rongyao smatra da je rast vegetacije proširio stanište stršljenova te da su ih topli ljetni mjeseci učinili aktivnijim.
Entomolog Hua Baozhen smatra da je smanjenje populacije prirodnih neprijatelja ovih stršljena kao što su pauci i ptice glavni razlog njihovih učestalih napada na ljude. Drugi, pak, stručnjaci smatraju da je posrijedi jednostavniji i očitiji razlog – širenje urbanih područja znači i veći broj ljudi koji žive na nekadašnjem staništu stršljena.
Kimsey smatra da je ponašanje ovih insekata svojstveno invazivnim vrstima, no nije sigurna potječu li stršljeni iz ove regije i koliko dugo se tamo nalaze.
Ako ovi stršljeni doista potječu iz istočne Azije, vremenski uvjeti su vjerojatno glavni razlog za veliki broj ovih insekata i njihove napade na ljude. „U tom slučaju, zima i proljeće bili su blagi pa su mnoge matice preživjele, a rezultat je veći broj gnijezda.“
Ovaj scenarij trenutno se odvija u SAD-u s osama (yellow jacket) čija je populacija naglo porasla zbog toplog vremena.
„Azijski stršljeni pare se na jesen, a to ih čini agresivnim, pogotovo pri kraju tog perioda. Tada više ne rade na proširivanju potomaka i velik broj radilica ne radi apsolutno ništa“, smatra Kimsey.
Kada se matica oplodi, gnijezdo se, dolaskom hladnijeg vremena „gasi“. Radilice ugibaju, dok matica pronalazi drugo mjesto gdje će prezimiti.
U prosincu gnijezda stršljena miruju, a napadi prestaju i prije, krajem 11. mjeseca. U proljeće matica izliježe nove stršljene koji se broje u tisućama.
U međuvremenu, najpametnije je izbjegavati ove stršljene. No ovo je lakše reći nego učiniti jer se azijski stršljeni često gnijezde pod zemljom i na zgradama što ih dovodi u kontakt s ljudima. Uznemiravanje ili jednostavno prolazak pored gnijezda može osloboditi bijes ovih insekata. Neki od ljudi napadnuti su iz čistog mira. U rujnu prošle godine, roj stršljena napao je školu u južnoj Kini i ozlijedio 30 djece, od kojih je jedno i hospitalizirano jer je ubodeno više puta.
„Ako uznemirite gnijezdo, napast će vas roj stršljena i vrlo vjerojatno ćete završiti s brojnim ubodima“, kaže Kimsey. „Čak i ako niste alergični, količina stranog proteina kojeg krv prenosi vašim tijelom nakon nekoliko uboda može uzrokovati prestanak rada bubrega. Ako ne idete na dijalizu, ubodi mogu završiti smrću.“
Smrtni slučajevi najčešće se događaju jer žrtva ne dobije potrebnu terapiju u pravo vrijeme. Mnogi kineski liječnici ne znaju pravilno postupiti u ovom slučaju, a s obzirom da su ovi stršljeni potpuno nova vrsta na ovim prostorima, pitanje je i koliko bi naši liječnici bili od koristi.
