Danski istraživača spavanja s Københavns Universitet i Dansk Sundhedsinstitut ispitali su socijalno-ekonomske posljedice poremećaja spavanja – hipersomnije u jednoj od najvećih studija te vrste.
Poremećaj spavanja ima dalekosežne posljedice kako za pojedinca tako i društvo u cjelini. Hipersomniju karakterizira prekomjerni umor tijekom dana. Pacijenti koji pate od poremećaja izrazito su pospani i trebaju odrijemati nekoliko puta dnevno. To se može dogoditi na poslu, za vrijeme ručka, usred razgovora ili iza upravljača. Hipersomnija nerijetko je simptom poremećaja spavanja poput narkolepsije, apneje, sindroma nemirnih nogu, silovitog hrkanja ili poteškoća s disanja povezanih s pretilošću, objašnjava Poul Jennum, profesor kliničke neurofiziologije Center for Sund Aldring pri Københavns Universitet. Profesor je također ravnatelj Danish Center for Sleep Medicine u sklopu Glostrup Hospital, koja svake godine tretira pacijente iz cijele zemlje.
“Dosadašnja istraživanja pokazala su da ovi poremećaji spavanja utječu na kvalitetu života ljudi u znatnoj mjeri, podjednako društveno i ekonomski. Naša istraživanja pokazuju da ljudi koji npr. Silovito hrču, no osobito oni koji pate od apneje, narkolepsije i poteškoća s disanjem povezanih s pretilošću češće koriste zdravstvene usluge, uzimaju više lijekova i češće su nezaposleni. Što je ozbiljniji poremećaj spavanja, to su ujedno viši društveno-ekonomski troškovi.”
Prikaz društveno-ekonomskih posljedica
Svaka osoba koja silovito hrče, pati od narkolepsije ili hipersomnije, a procijenjeno košta dansko društvo godišnje 10 223 odnosno 2 190 eura. Brojke se odnose na izravne troškove čestih posjeta liječnika, bolničkog prijma odnosno medicinskih troškova kao i neizravnih troškova u obliku izgubljenih radnih sati. Osim toga, troškovi se gomilaju i u obliku državnih subvencija. Istraživači su pokazali da oboljeli od hipersomnije primaju državne subvencije češće od zdravih ispitanika te češće koriste od države subvencionirane lijekove. Istraživanje ističe visoke nastale troškove, pogotovo one na teret društvu, nastale najvećim dijelom uslijed česte odsutnosti radne snage i nižih primanja oboljelih.
“Naša studija je prva pokazuje stvarne društveno-ekonomske posljedice neliječene hipersomnije.” objašnjava Poul Jennum, pozivajući se na činjenicu da je sa svojim kolegama prošle godine proveo slično istraživanje društveno-ekonomskih posljedica poremećaja spavanja, narkolepsije. Znanstvenici su također utvrdili povećano uzimanje lijekova, višu stopu bolničkih prijama, uz 30% višu nezaposlenost ukoliko je oboljenje ostalo nedijagnosticirano i neliječeno. Postoji značajan potencijal za bolju dijagnozu i liječenje.
Ozdravljenje
“Posljednjih nekoliko godina krenuli smo s kvalitetnijim dijagnosticiranjem i liječenjem hipersomnije i srodnih oboljenja” objašnjava Poul Jennum “To bi uvelike moglo pomoći pacijentima, jer znamo da postoji puno ljudi koji tumaraju okolo nevjerojatno umorni tijekom dana. koji pate od hipersomnije, no nikada nisu dijagnosticirani niti su otkrili razlog vlastitog umora. Pitanje je li njihov umor posljedica narkolepsije ili je loše spavanje noću posljedica nekih drugih razloga.”
Sasvim nam je jasno da oni koji pate od hipersomnije češće pobolijevaju, stoga kada govorimo o akutnoj hipersomniji, ekonomski troškovi po društvo mogu biti vrlo značajni. Zato je neophodno ljudima s poremećajem omogućiti pristup sustavu liječenja – u suprotnom će oboljenje utjecati na njihovo obrazovanje, radnu sposobnost, a samim time i njihove ekonomske prilike i zdravlje. Studija je objavljena u aktualnom izdanju časopisa Acta Neurological Scandinavia za prosinac 2010.
