Iako su zvijezde generalno dosta tajnoviti objekti, razne zanimljivosti o zvijezdama poznate su nam na temelju znanstvenih istraživanja i satelitskih ekspedicija. Danas ćemo, za početak, malo općenito raspravljati o zvijezdama i njihovom životnom ciklusu, a onda ćemo u priču ubaciti i neke zanimljivosti koje će vas sigurno iznenaditi.
Osim što su super teme za razgovor, zvijezde su često predmet umjetničkog izražavanja pa tako danas možemo naći glazbenike, slikare i pisce inspirirane Svemirom. Tko zna, možda i vi, nakon što saznate sve zanimljivosti o zvijezdama, postanete ljubitelj istih.
Sve što trebamo znati o zvijezdama
Koliko se zvijezda rađa svaki dan?
Sigurni smo da ste i sami upoznati s time da je svako zrno pijeska na Zemlji zapravo pridruženo barem deset tisuća zvijezda u Svemiru. Samo dok ste pročitali naslov ovog članka (otprilike 1 sekunda), nastalo je 4.800 zvijezda! U jednom danu nastane preko 400 milijuna zvijezda u cijelome Svemiru. Stoga bismo mogli reći da svakih 0.0002 sekundi nastaje nova zvijezda, iako nije svaka sekunda jednaka.
Otkud nam ovi brojevi i statistika? Znanstvenici su do ove brojke došli promatrajući našu galaksiju u kojoj se svake godine, u prosjeku, rađaju po 3 nove zvijezde. One nastaju od plinova i prašina koje se spajaju u nebesko tijelo, a po Svemiru ih šeću razne sile i različitost gustoće određenih plinova.
Budući da u promatranom svemiru postoji 50 milijardi galaksija, a Mliječni se put klasificira kao galaksija srednje veličine, može se procijeniti da se svake godine u cijelom svemiru rodi nešto poput 150 milijardi zvijezda. Nije li taj broj apsolutno fascinantan?
Kroz ljudsku povijest, zvijezde su imale mnoge vrlo važne uloge. One su stvorile važan dio raznih vjerskih praksi. One se grupiraju u zviježđa i koriste se u astrologiji u obliku znakova. Ipak, dosta astronoma ne želi priznati astrologiju kao granu, zbog čega ni mi nećemo danas duboko ulaziti u ovu tematiku.
Osim toga, prije izuma modernijih navigacijskih alata zvijezde su bile važan dio navigacijskog sustav za rane istraživače koji putuju diljem mora i kontinenata. I danas je znanje o zvijezdama vrlo bitno za pomorce. Astronomska navigacija je znanost određivanja pozicije broda ili nekog drugog vozila u kojem se osoba nalazi pomoću nebeskih tijela.
Kako nastaju zvijezde?
Prije no što spomenemo zanimljivosti o zvijezdama, bitno je da znamo kako one nastaju. Zvijezde možemo definirati kao ogromne užarene mase vodika i vjerujemo da to već znate. No, kako zapravo nastaju zvijezde? Znanstvenici su oduvijek u potrazi za odgovorom na to pitanje. Ipak, to pitanje povlači brojna druga, komplicirana pitanja: kako magnetizam utječe na zvijezde? Kako gravitacijske i ostale sile utječu na materiju? Kako se na kraju stvaraju nevjerojatna nebeska tijela?
Ovim događajima možemo pristupiti iz samo jedne perspektive jer imamo tek grubu predodžbu o tome kako ti oblaci materije stvaraju zvijezdu. Zahvaljujući zapažanjima svemirskog teleskopa Herschel Europske svemirske agencije, skupina istraživača je uspjela osmisliti 3D reprezentaciju tog fenomena. Zvijezde nastaju iz ogromnih oblaka sastavljenih od plinova i prašine. Zapravo, “život” zvijezde počinje kada se takvi oblaci stisnu u gustu masu vodika jer se čestice unutar njega privlače.
Ta materija na sebe privlači još čestica dok god se ne dogodi takozvani gravitacijski kolaps. Središnji dio zvijezde se povećava i istovremeno raste temperatura u samoj zvijezdi: nastaje protozvijezda. Takve tvorevine kasnije postaju prave zvijezde. Zanimljiva je činjenica da se ne mora nužno cijeli oblak pretvoriti u zvijezdu, već određeni dio može postati komet ili asteroid ili čak ostati oblak prašine.
Kada zvijezda dostigne određenu temperaturu, aktivira se reakcija termonuklearne fuzije, dakle vodik se pretvara u helij – tada u biti nastaje zvijezda u punom smislu te riječi. Bolje rečeno, nastaje onaj svemirski objekt koji svi dobro poznajemo kao zvijezdu.
Zvijezda također može postati supernova: nastaje kada već formirana zvijezda na sebe privlači okolni materijal svojom gravitacijskom silom. Uloga supernove je zapravo raspodjela materije u svemiru. Da bi nastala, zvijezda mora imati veliku masu, barem 8 puta više od Sunca. Gravitacijska sila kojom neki objekt privlači druge objekte na sebe proporcionalna je masi objekta koji privlači. Zbog toga zvijezde, što su veće, privlače više materijala na sebe.
Je li moguće kupiti zvijezdu?
Darivanje zvijezda postaje sve raširenije i čini se kao vrlo originalna ideja. Jeste li ikada razmišljali da poklonite zvijezdu voljenoj osobi ili bliskom prijatelju? Razne su Internet stranice koje nude ovu uslugu. Moramo priznati da se cijeli akt čini jako romantičnim i da nam je jasno zašto je lijepo nekome reći “kupio sam ti zvijezdu”.
Međutim, razočarat ćemo vas i reći vam da nije moguće službeno steći vlasništvo zvijezde. Međunarodna astronomska unija organizacija je odgovorna za imenovanje nebeskih objekata i ne primaju nikakve prijedloge za ime, čak ni od astronoma. Možda ste svojevremeno razmišljali o tome tko to točno daje imena zvijezdama diljem Svemira, a sad znate i odgovor – međunarodna astronomska unija.
Postoje Internet stranice na kojima možete kupiti zvijezdu i steći “certifikat”, ali ime te zvijezde nije službeno i neće se koristiti u astronomiji. Zapravo, tvrtke koje prodaju zvijezde niti ne komuniciraju o tome s astronomima. Također, često se radi o jedva vidljivim zvijezdama. Na kraju, sigurni smo da vam je jasno kako se u biti radi o nekoj vrsti simbolične kupnje i kako zapravo plaćate lijepi papir ili diplomicu koju dobijete kupovinom te zvijezde.
Većina ljudi u astronomiji smatra kako je kupnja zvijezda jedna velika prevara. Odjel za zaštitu potrošača iz New Yorka 1998. godine čak je velikim novčanim iznosom kaznio jednu tvrtku koja se bavila prodajom zvijezda. Smatralo se da je riječ o nepoštenoj trgovačkoj praksi. U svakom slučaju, mnogi ljudi doista vjeruju da je taj postupak službenog karaktera, a onda su nezadovoljni kada saznaju da se ime koje su dali niti ne koristi u astronomiji.
Kako zvijezde dobivaju ime?
No dobro, vidjeli smo kako zvijezde ne dobivaju ime, a kako ga onda dobivaju? Rekli smo već koja udruga se bavi davanjem imena, ali kako se dogovore koje ime će koja zvijezda imati? Postoji određeni algoritam po kojem se dogovaraju takva imena, a danas su u praksi ustaljena i neka pravila putem kojih možete i pogoditi kako se neka zvijezda zove ovisno o tome gdje se na nebu nalazi.
Većina je zvijezda dobilo ime po uzoru na razne likove iz mitologije različitih kultura. Ovisno o tome koja je lokacija zvijezde, odnosno gdje se ta zvijezda najbolje vidi, ponekad se radi o grčkoj, ponekad o rimskoj, a ponekad o nordijskoj mitologiji.
Neki drugi svemirski objekti (poput planeta) imaju nazive koji odražavaju određene uzorke jer su ih u prošlosti, kad tehnologije nisu bile tako razvijene, astronomi locirali po oblicima zviježđa u koja pripadaju.
Zašto uopće imenovati zvijezde? Moderna astronomija znanstvena je grana koja se jako proširila u zadnjih desetak godina i, organizacije radi, jednostavno je potrebno znati gdje se koja zvijezda nalazi i koje joj je ime. Oni daju zvijezdama nove nazive kako bi ih lakše pratili, pogotovo ako se radi o zvijezdama koje se dosta kreću. Najsjajnija zvijezda u konstelaciji uvijek dobiva ime “Alfa” a ostale dobivaju sljedeća imena grčke abecede.
Sunce – naša najbitnija zvijezda
Kada nekog pitate koja je najveća zvijezda koju znaju, sigurno će odmah spomenuti Sunce. To je istina, naše je Sunce ogromno, ali u usporedbi s drugim zvijezdama u našoj galaksiji, zapravo je vrlo maleno i beznačajno. Iako ima ogroman promjer od gotovo 1 400 000 kilometara, Sunce nije ni blizu najvećeg svemirskog objekta kojeg čovjek poznaje.
Do sada, najveća otkrivena zvijezda jest UY Scuti. Otkrio ju je tim njemačkih astronoma iz Bonna, a sama zvijezda smještena je u konstelaciji Scutum. Trenutno se smatra najvećom zvijezdom. Prema nekim procjenama, UY Scuti je 5 milijardi puta veća zvijezda od Sunca. Možete li uopće zamisliti ove brojeve?
Nama je Sunce, naravno, vrlo bitno jer je centar našeg sustava. Ova gotovo savršena kugla čini gotovo svu masu cijelog Sunčevog sustava – preko 99%. Sunce je poput elektrane koja pokreće gotovo sve na Zemlji. Cikličnost dana i noći, godišnja doba, uvjeti u kojima se čovjek mogao razviti… Jednostavno rečeno, život na Zemlji bio bi nemoguć bez prisutnosti Sunca i topline. Vrlo je fascinantno da naše Sunce predstavlja najčešći tip zvijezda koji se nalazi u Svemiru.
Ovo je 10 najboljih zanimljivosti o zvijezdama
No dobro, dovoljno smo pričali o teoriji, krenimo mi na zanimljivosti o zvijezdama! Sigurni smo da ćete neke od ovih možda već i znati jer su zvijezde vrlo interesantna tema o kojoj ljudi rado vole razgovarati, ali pripremili smo vam i par manje poznatih zanimljivosti kojima ćete moći iznenaditi svoje najmilije.
1. Milijune zvijezda na nebu prosječna osoba niti ne vidi.
Sigurno ste barem jednom izašli u prirodu i pogledali u crno nebo. Možda ste pomislili – wow, koliko zvijezda! Istina je zapravo da vi vidite vrlo malen broj zvijezda, a da milijune i milijune uopće ne možete vidjeti golim okom. I da, ovo nije posljedica loše dioptrije, već fizikalnih svojstava.
Jednostavno nema toliko mnogo zvijezda koje su dovoljno svijetle i dovoljno blizu da ih vidimo golim okom. Najveći broj zvijezda što ih jedna osoba može vidjeti u jednoj noći rangira između 2000 i 2500. Međutim, ta bi osoba trebala imati iznimno dobar vid i gledati noćno nebo tijekom iznimno čiste noći, bez svjetla s Mjeseca ili bilo kojeg drugog izvora. Također, oblaci i smog moraju biti minimalni.
2. Putovanje do zvijezde traje 70 tisuća godina!
Zamislite da smo odabrali neku zvijezdu koja nam je vrlo blizu. Dobri kandidati bi bili Sunce i Proxima Centauri. Što mislite, s obzirom na to koliko je Svemir ogroman, koliko bi nam trebalo da doputujemo do te neke zvijezde raketom? Iskreno, možda “blizu” nije prava riječ, budući da je Proxima Centauri smještena nevjerojatnih 4,2 svjetlosnih godina od nas.
Drugim riječima, svjetlost koju emitira ova zvijezda do Zemlje dođe za 4 godine. Čak i najbrža svemirska letjelica ikada pokrenuta sa Zemlje trebala bi minimalno 35.000 (iako realističnije 70.000) godina da dođe do Proxima Centaurija. Dakle, premda je svemirsko putovanje stvarnost, putovanje prema zvijezdama nemoguće je.
3. Boja zvijezde otkriva njenu masu.
Znate li da boje zvijezda variraju ovisno o masi i temperaturi? Crvene, plave i bijele zvijezde nekako s najčešće, a suprotno onome što vam se intuitivno nameće, crvene zvijezde zapravo su najhladnije i radi se o 3500 Kelvina (3227 °C) vrućine. Žućkaste zvijezde u rangu su Sunca i tople oko 6000 Kelvina (5727 °C). Najvrelije zvijezde, iako to možda nikad ne biste rekli, zapravo su plave boje. Takve zvijezde imaju temperaturu preko 12000 kelvina (11727 °C).
Dakle, boja i temperatura jasno su povezani. Kako masa ulazi u cijelu tu priču? Masa zapravo definira temperaturu, pa posljedično i boju. Što je veća masa neke zvijezde, veća će biti njena jezgra, a što je veća jezgra, proces fuzije vrti više energije. Iznimka ovom pravilu su crveni divovi.
4. I zvijezde vole imati najbolje prijatelje.
Možda vam se rijetko čini tako, prvenstveno jer se golim okom jako teško promatraju zvijezde, ali zvijezde zapravo gotovo uvijek dolaze u parovima. To su takozvane binarne zvijezde i radi se o fenomenu gdje dva objekta privlači ista gravitacijska točka. Postoje i sustavi s tri ili četiri zvijezde, iako je češće vidjeti binarne parove.
5. Što je zvijezda veća, to kraće živi.
O zvijezdama možete razmišljati kao o objektima koji obrću određenu količinu energije. Masivne zvijezde, odnosno one koje su barem 150 puta teže od Sunca, isijavaju ogromne količine energije. Zbog toga što su toliko velike i isijavaju toliko energije, generalno ne mogu istu isijavati toliko dugo i zbog toga imaju kraći životni vijek. Astronomi danas već mogu procijeniti kad će neka zvijezda postati supernova na temelju njene mase i veličine.
6. Gledanje zvijezde “u sadašnjosti” ne postoji.
Kad gledamo zvijezdu na nebu, bitno je razumjeti da svjetlost koju promatramo putuje do nas. To znači da ono što mi vidimo zapravo nije “u sadašnjosti”, već u prošlosti. Alpha Centauri isijava svjetlost koja putuje do Zemlje oko četiri i pol godine, dok zvijezda Sirius isijava svjetlost čije putovanje traje preko osam godina. Vi, u biti, gledajući zvijezdu gledate neku verziju iz prošlosti.
7. Tabby zvijezda i vanzemaljski život?
Misteriozna zvijezda pod imenom Tabby u svijetu je podigla puno prašine zbog svog neobičnog izgleda. Otkrivena je 2009. godine kada ju je tim astronoma sa sveučilišta Yale locirao i imenovao po voditeljici tima, Tabethi. Ipak, to nije razlog zašto je ona postala popularna.
Zbog svog neobičnog oblika, prstena prašine oko nje i promjene svjetlosti te neobičnog kretanja, mnogi su bili uvjereni da se radi o nekom vanzemaljskom životu koji putuje svemirskim brodom! Danas se promatraju razne teorije vezane za ovu zvijezdu i zašto se ponaša tako čudno, ali se sa sigurnošću može reći da je zaista zvijezda.
8. Zvijezde uopće ne “svjetlucaju”.
Možda ste u pjesmama i književnim djelima nerijetko čuli da zvijezde “bljeskaju” ili pak “svjetlucaju”, odnosno “trepere”, ali ništa od ovoga nažalost nije istina. Fenomen koji neki nazivaju scintilacija zapravo ne dolazi od zvijezde, već od atmosfere koju ima naša planeta Zemlja. O čemu se radi? Prolaskom svjetlosti kroz atmosferu koja ima mnogo slojeva, svjetlost mora biti reflektirana i pomalo mijenjati svoje kretanje. To izgleda kao “bljeskanje”.
9. Sirius je uvijek u teorijama zavjere.
Već smo spomenuli da se svjetlost kroz atmosferu kreće na čudne načine, ali ovisno o tome gdje se neka zvijezda nalazi, može se dogoditi da njena svjetlost gotovo uvijek ima neke čudne uzorke. Sirius je primjer takve zvijezde i njena svjetlost “bljeska” te se prividno kreće. Zbog toga je redovito prijavljena kao strani objekt (UFO) i nerijetko je predmet razgovora između ljubitelja teorija zavjere. Oni su, naime, uvjereni da NASA zataškava vanzemaljski život tako što koristi Sirius kao prikladno objašnjenje.
10. Zvijezda padalica nije zvijezda.
Sigurni smo da ste u nekom periodu života čuli puno toga o zvijezdama padalica. Netko će vam reći da zaželite želju, a netko drugi će zaključiti da je prilično opasno da zvijezde “padaju”. Mi ćemo vam napomenuti da zvijezde padalice uopće nisu zvijezde, već uglavnom svemirski objekti koji izgledaju kao stijene ili kondenzirana prašina, odnosno meteori. Oni se kreću toliko brzo da se zagriju kada dostignu atmosferu naše planete i to utječe na vizualni efekt.
