Zvuci li vam izraz “mamutski miševi” pomalo nespojivo? Pa, u našem modernom dobu genske modifikacije, to je jednostavno nova realnost.
Znanstvenici iz Colossal Biosciencesa tvrde da su genetski modificirali sićušne glodavce kako bi imali legendarno vunasto krzno vunastog mamuta – korak prema oživljavanju ovih izumrlih bića.
Dakle, upoznajte izuzetno preslatkog “vunastog miša.” S tri puta dužom dlakom od običnog laboratorijskog miša, pahuljasti su otprilike koliko su mamuti bili golemi. A uz malo sreće, istraživači iz ovog “de-ekstinkcijskog” startupa vjeruju da je to korak prema jednom danu kada će mamuti ponovno koračati svojim prirodnim, ledenim staništem.
“Za nas je ovo ogroman korak,” izjavila je Beth Shapiro, glavna znanstvenica u Colossalu, za NPR. “Ovo stvarno potvrđuje da naš dugoročni plan de-ekstinkcije ima smisla i da će funkcionirati.”
Istraživači, čiji rad još nije prošao stručnu recenziju, inspiraciju su pronašli kod najbližeg živućeg rođaka vunastog mamuta – azijskog slona. Uspoređujući DNK azijskog slona s preživjelim genetskim materijalom mamuta, tim je identificirao gene odgovorne za neka od najupečatljivijih obilježja mamuta, uključujući dlaku i tjelesnu masnoću, te su zatim te iste gene modificirali u mišjim embrijima kako bi replicirali te osobine.
Prema CNN-u, među genima koje je tim modificirao bio je i FGF5, koji regulira cikluse rasta dlake, što je omogućilo njezino produljenje. Kako bi posvijetlili dlaku u zlatne nijanse, promijenili su i gen MC1R, koji kontrolira proizvodnju melanina, prirodnog pigmenta u tijelu.
Rezultati zaista izgledaju mamutski – barem na površinskoj razini. No, koliko god impresivan bio ovaj rad, neki znanstvenici nisu uvjereni da se radi o nečem više od puke kozmetike.
“Moj najveći problem s ovim istraživanjem je što uopće ne razmatra jesu li modificirani mišei otporniji na hladnoću – što bi bio ključan argument za provođenje ovog rada,” rekao je Robin Lovell-Badge, voditelj Laboratorija za razvojnu genetiku matičnih stanica u londonskom institutu Francis Crick, za CNN.
“Trenutno imamo samo nekoliko slatkih, dlakavih miševa, a nemamo pojma o njihovoj fiziologiji, ponašanju i sl.,” dodao je Lovell-Badge, koji nije bio uključen u istraživanje. “Ovo nas ni na koji način ne približava saznanju hoće li ove promjene ikada omogućiti slonu da stekne korisne mamutske karakteristike, niti smo naučili išta novo o biologiji.”
Očito je da se uz ovo istraživanje otvaraju i ozbiljna etička pitanja – posebice o tome zašto se forsira “de-ekstinkcija” umjesto dokazanih metoda očuvanja vrsta. Asocijacije na Jurski park na stranu, Colossal tvrdi da bi reintrodukcija mamuta – ili njihovih modernih imitacija – mogla revitalizirati arktički ekosustav i čak pomoći u zaštiti permafrosta, jer bi njihovi teški koraci zbili snijeg i led. No, mnogim znanstvenicima ovo zvuči kao čista znanstvena fantastika.
“Oni se, čini se, žele igrati na prilično velikoj skali,” rekao je Karl Flessa, profesor geoznanosti na Sveučilištu u Arizoni, za NPR. “Nemaju pojma što bi se moglo dogoditi. Ne mogu me uvjeriti da će sve biti u redu, kao što je bilo u pleistocenu.”
“Ja nisam spreman igrati se Boga na taj način,” zaključio je.
