Od briga oko testa iz matematike doslovno možemo osjećati bol. Sudjelovanje u rješavanju matematičkih problema aktivira mrežu boli u mozgu čovjeka s visokom razinom anksioznosti povezane s matematikom, tvrde najnovija istraživanja.
Istraživački tim izabrao je 14 osoba koje imaju visok stupanj anksioznosti vezane uz matematiku (engl. high math-anxiety individuals, HMAs) i 14 osoba čija je razina anksioznosti takve vrste mala (engl. low math-anxiety individuals, LMAs). Izbor osoba zasnovan je na njihovom vlastitom svjedočenju o tome koliko su anksiozni kad se suoče sa situacijama povezanima s matematikom, kao što je ulazak u učionicu u kojoj se odvija nastava matematike ili briga o broju dodatnih sati matematike koji će im biti potrebni za polaganje ispita.
Ispitanicima je podijeljen niz zadataka riječima i niz matematičkih problema koje su rješavali dok im je uređaj za funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) mjerio neuralnu aktivnost. Prije svakog problema na zaslonu bi se na nekoliko sekundi pojavio žuti ili plavi krug koji je označavao je li zadatak koji slijedi matematički ili se radi o zadatku riječima.
>> Matematika za početnike: Naučite kako se računa postotak!
Za vrijeme gledanja u znak koji je označavao da slijedi matematički problem, kod HMAs osoba bila je vidljiva navala aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s osjećajem boli, poput dorzalnog stražnjeg otoka (dorso posterior insula) i srednjeg cingularnog korteksa (mid cingular cortex). Što je viša razina anksioznosti povezana s matematikom više je neuronske aktivnosti u mozgu, otkrili su istraživači. Kod onih ispitanika kod kojih je razina anksioznosti manja, takav uzorak nije primijećen.
Istraživači su u prethodnim istraživanjima otkrili da psihološki stresne situacije, poput prekida veze ili društvenog odbacivanja, mogu izazvati fizički osjet boli. Nove studije ukazuju da i samo iščekivanje stresne situacija može izazvati stvarnu bol.
“Naša otkrića odnose se isključivo na podražaj, i aktivnost kao reakciju na podražaj. Nije matematika sama po sebi bolna, bolno je jedino iščekivanje matematike”, napisali su istraživači.
Za vrijeme samog rješavanja matematičkih problema, osobe s višom anksioznosti nisu iskusile bol (iako su lošije riješile teške matematičke testove od teških zadataka riječima). Istraživači kažu da bi ova studija mogla objasniti zašto HMAs osobe često izbjegavaju satove matematike i određena životna usmjerenja.
Studija pod vodstvom Iana Lyonsa sa Sveučilišta u Chicagu objavljena je 31.listopada na mrežnoj stranici časopisa PLoSONE.
