Kada večeras odete u krevet, stavite knjigu pod jastuk. Ujutro kad se probudite, u vašem će sjećanju biti njen potpuni sadržaj. Heh, to vjerojatno neće upaliti, ali ne gubite nadu.
Čini se da se neke stvari mogu naučiti, ili makar utvrditi, i u snu. Većina njih ovisi o jednome – zvuku. Evo nekoliko vještina koje možete izoštriti dok spavate.
1. Strane riječi
U ne tako davnom eksperimentu, znanstvenici su angažirali nekoliko izvornih govornika njemačkog jezika da uče nizozemski, s naglaskom na vokabular. Potom su pričekali da usnu. Ono što uspavani Nijemci nisu znali, jest da su znanstvenici puštali audio snimke osnovnih riječi nizozemskog jezika jednoj grupi. Druga grupa nije bila izložena tim snimkama. Kasnije, kada su testirali ispitanike o vokabularu, grupa koja je bila izložena riječima prilikom spavanja mogla ih je lakše prepoznati i prevesti.
Da bi bili sigurni da su nalazi vezani uza spavanje – a da nisu samo rezultat slušanja riječi u budnome stanju – znanstvenici su drugoj grupi puštali snimke riječi dok su se bavili nečim drugim, primjerice šetanjem. Šetači nisu zapamtili riječi ni upola dobro kao spavači.
2. Glazbene vještine
U drugoj studiji, znanstvenici su naučili grupu ljudi sviranju melodija na gitari koristeći se tehnikom posuđenom iz videoigre Guitar Hero. Potom su volonteri išli na počinak. Kad su se probudili, bili su zamoljeni da ponovno odsviraju melodiju.
Ispitanici nisu znali da je jedna grupa bila izložena toj melodiji u snu, i ta je grupa odsvirala melodiju daleko bolje od one grupe koja ju nije čula prilikom spavanja.
3. Mjesto gdje ste nešto stavili
U studiji iz 2013. godine, znanstvenici su okupili 60 zdravih odraslih ispitanika i zamolili ih da na računalu smjeste virtualni objekt na određeno mjesto na ekranu. Kad su odabrali lokaciju i tamo postavili objekt, čuli su specifičnu melodiju. Potom su napravili dva eksperimenta u kojima su sudionici odspavali sat i pol.
Tijekom prvog sna, ispitanici su zaspali bez ikakve melodije. Prilikom drugog sna, pustili su im melodiju koja je svirala nakon što su smjestili objekt na lokaciju – no nitko od ispitanika ne sjeća se da ju je čuo u snu.
Ne iznenađuje da je pamćenje ispitanika izblijedilo nakon svakog sna. Ali, njihovo je pamćenje bilo nešto bolje nakon što su bili izloženi – podsvjesno – zvuku koji se čuo kad su postavili objekt na lokaciju. Zanimljivo je i to da je njihovo pamćenje bilo još oštrije kada im je rečeno da virtualni objekt posjeduje “visoku vrijednost”.
4. Kako zaštititi posebna sjećanja
Znanstvenici misle da naši mozgovi koriste poseban sustav označavanja kako bi razdvojili važna sjećanja od onih manje važnih. One koje mozak označi kao važne budu trenutačno odaslane u dugoročno pamćenje, dok one manje važne budu izbrisane u navali nadolazećih. No, znanstvenici misle da postoji način da se ovaj sustav hakira u našu korist.
U nedavnoj studiji otkriveno je da su ljudi koji čuju zvuk koji povezuju sa sjećanjem – čak i onim nevažnim – bili u stanju bolje zapamtiti određenu činjenicu.
Prvo su ispitanici bili zamoljeni da pomaknu ikonu na zaslonu računala na specifično mjesto. Računalo je bilo programirano da odsvira određeni zvuk nakon smještanja ikone. Smještanje ikone mačka proizvelo bi zvuk mijaukanja; ikona zvona prouzročila bi zvonjavu. Tada su ispitanici pošli na spavanje. Dok je jedna grupa spavala, znanstvenici su im puštali zvukove nekih ikona. Druga grupa nije bila izložena zvukovima.
Ljudi koji su u snu slušali zvukove bolje su pamtili sve ikone: jedan zvuk bio je dovoljan da potakne višestruka sjećanja.
Što se zaista događa u našem mozgu dok spavamo?
Moždana aktivnost tijekom noći se u određenim fazama usporava, a neki od nas provode više vremena u fazi koja se naziva sporo spavanje. No, sporo spavanje ujedno je i faza sna za koju znanstvenici vjeruju da se u njoj naša sjećanja iz kratkoročnog pamćenja premještaju u dugoročno, a sve se to odvija u prefrontalnom korteksu.
U nekim od ovih eksperimenata, kada su znanstvenici bili u mogućnosti promatrati aktivnost moždanih valova kod usnulih ispitanika, primijetili su da su oni koji su izloženi zvuku tijekom noći – bilo da se radi o riječima nizozemskog jezika ili melodiji na gitari – isto tako veći dio noći proveli u sporom spavanju.
Drugim riječima, ključ leži u fazi sporoga spavanja – što ga više imamo, to bolje, i za učenje novih vještina, ali i za očuvanje važnih sjećanja.
