Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihijatrija

Biti ili ne biti? Biologija će odgovoriti

Samoubojstvo je najstrašnija posljedica bilo koje psihičke bolesti, a najčešće se veže uz depresiju. Naravno, nije svatko tko pokuša ili učini samoubojstvo depresivan, a suicidalne misli i djela su zabrinjavajuće uobičajeni.

Gotovo polovina tinejdžera u SAD-u navodi da poznaje nekog tko se pokušao ubiti. Jedan od pet tinejdžera priznaje da je pokušao ili je ozbiljno razmišljao o samoubojstvu. Samoubojstvo je deveti vodeći uzrok smrti u SAD-u i treći vodeći uzrok smrti kod mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine. U Hrvatskoj je, prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj samoubojstava mladih između 15 i 19 godina bio 8 na 100 000.

Broj izvršenih samoubojstava bio je veći kod muškaraca nego kod žena te se kretao u omjeru 2.2-3.0 : 1 na štetu muškaraca. Žene se u prosjeku češće pokušavaju ubiti, ali muškarci češće u tome uspijevaju. Veći broj pokušaja samoubojstva kod žena vjerojatno je povezan s većom učestalošću depresije kod žena, a činjenica da su muškarci uspješniji u svojim pokušajima povezuje se s izborom metode samoubojstva. Muškarci su skloniji upotrebi vatrenog oružja ili se ubijaju vješanjem. Razumljivo je da je u Hrvatskoj uratnim i poratnim godinama značajno porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Tako je npr. godine 1985. udio samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio 7.2 %, dok je 1992. i 1995. godine iznosio oko 26%. Iako zadnjih godina postoji trend pada ovog načina izvršenja samoubojstava, još je uvijek skoro svako četvrto samoubojstvo kod muškaraca počinjeno vatrenim oružjem.

Stope smrtnosti zbog izvršenih samoubojstava po županijama Hrvatske pokazuju značajne razlike. Prosječne godišnje dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u razdoblju 2000-2002. godine bile su najviše u Krapinsko–zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U Sjedinjenim Američkim Državama postoje znatne razlike u učestalosti samoubojstava kod različitih etničkih i rasnih skupina, pri čemu bijelci imaju najveću stopu suicida, osim američkih domorodaca, kod kojih su samoubojstva dva puta češća od nacionalnog prosjeka. Među razlozima samoubojstva, koje najčešće navode osobe koje su pokušale samoubojstvo su depresija, osamljenost, slabo zdravlje, bračni problemi i financijske ili poslovne poteškoće. Osim depresije, učestalosti samoubojstava doprinosi i zloupotreba droga. Zanimljiv je nalaz da su 33% onih koji su se pokušali ubiti bili identificirani kao osobe koje mnogo piju, dok je takvih među ljudima koji se nisu pokušali ubitisamo 3%.

Postoje mnoge teorije koje se bave rizikom za samoubojstvo, a velik dio novijih se usredotočuje na biološke uzroke. Istraživanje na blizancima utvrdilo je da je slaganje za ozbiljan pokušaj samoubojstva 23% kod identičnih blizanaca, a 0% kod dvojajčanih, što upućuje na značajan genetski rizik.

Neka ispitivanja pokazala su povezanost samoubojstava sa razinom serotonina, pri čemu osobe koje su pokušale suicid imaju znatno nižu razinu serotonina od prosjeka. Pri tome se niska razina serotonina povezuje sa samoubojstvom čak i kod ljudi koji nisu depresivni, odnosno, serotonin može općenito biti povezan s impulzivnim i agresivnim ponašanjem.

Veliku prašinu podigla su ispitivanja koja pokazuju da bi mogla postojati veza između niskih razina kolesterola i samoubojstava. Kako bi nizak kolesterol mogao doprinositi suicidalnosti? Pretpostavke se usredotočuju na moguću vezu između kolesterola i serotonina. Ispitivanja na majmunima pokazuju da hranjenje majmuna hranom s malim količinama kolesterola povećava fizičko nasilje među njima. Drugim riječima, manje kolesterola i manje serotonina dovodi do veće impulzivnosti, nasilja, a moguće i samoubojstva. Usprkos lošim konotacijama vezanim uz kolesterol, novija istraživanja potiču na pomnije razmišljanje o tome što jedemo – možda nam i život ovisi o tome.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Osim što ljubljenje bolje povezuje partnere, ono ima i drugih zdravstvenih koristi pa ljubljenjem možete poboljšati imunitet, sagorjeti kalorije i čak se riješiti stresa....

Oboljenja i poremećaji

Rezultati istraživanja instituta Caltech nadodaju se na sve veći broj istraživanja koja sugeriraju da se Parkinsonova bolest cijelo vrijeme razmatra na pogrešan način. Parkinsonova...

Wellness i prehrana

Čokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada želite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je više...

Zdravlje i Medicina

Netko tko živi u strahu od ozbiljne bolesti, usprkos medicinskim testovima koji nikada ne otkrivaju ništa loše, može imati poremećaj somatskih simptoma, također poznat...

Oglašavanje