Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Ekonomski razvoj dovodi do većeg ugljičnog otiska i većih emisija stakleničkih plinova

2952

Mora li veći prosperitet nužno voditi do većeg ugljičnog otiska (eng. Carbon footprint) i do većih emisija stakleničkih plinova? U teoriji – ne, ali u praksi izgleda da je to slučaj; što se može zaključiti na osnovu podataka prikupljenih u istraživanju koje je provedeno u 138 zemalja  svijeta. To istraživanje je prvo ikada koje je globalno  istražilo vezu između rasta, blagostanja i ekološke održivosti.

“Neki ljudi tvrde da opsežne investicije u zelenoj proizvodnji i održivoj potrošnji mogu povećati gospodarski rast bez povećanja emisija stakleničkih plinova. Željeli smo ispitati koliko je ova veza provediva u stvarnosti, uzimajući globalnu perspektivu”, kaže prof. Max Koch, sa Sveučilišta Lund u Švedskoj.

Zajedno s kolegom Martinom Fritzom sa Sveučilišta u Bonnu, on je podijelio zemlje svijeta u četiri skupine, ovisno o njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku: siromašne zemlje, zemlje u nastajanju, zemlje u razvoju, te bogate zemlje. Tu je i peta skupina, koja se sastoji od samo osam zemalja, a zove se prerazvijene zemlje, u kojima je prosječni godišnji prihod veći od 50 000 USD po stanovniku. Osim SAD-a, Singapura i Švicarske, ova grupa uključuje bogate naftne nacije, poput Norveške i Katara.

Prosperitet različitih skupina izmjeren je obzirom na tri zasebne kategorije: ekološke održivosti, socijalne uključenosti i kvalitete života, u obliku očekivanog životnog vijeka, stope pismenosti te blagostanja.

U sve tri kategorije postoji jasna veza s BDP-om: povećala se je socijalna uključenost te se je kvaliteta života poboljšala kako su zemlje postajale sve bogatije nauštrb održivosti okoliša, kao što su veće emisije i ugljični otisak.

“Mi ne kažemo da je nemoguće razdvojiti gospodarski rast od ekoloških problema, no naša studija globalnog razvoja pokazuje jasnu vezu između ekonomskog razvoja i povećanih emisija stakleničkih plinova koja se ne može ignorirati”, kaže Max Koch.

Jedan od zaključaka istraživača je kako bi hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija mogla dovesti do gospodarskog pada, a što je mogućnost koju treba ozbiljno uzeti u obzir – odnosno namjerno promijeniti prioritete i skinuti s popisa prioriteta gospodarski rast kao cilj politike.

Istraživanje je provedeno na temelju podataka koje su prikupili Svjetska banka, Global Footprint Network i OECD.

FOTO: Lund University

Izvor: Lund University

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Povećana prodaja SUV automobila je, nakon sektora energije, najveći izvor globalnog rasta emisije ugljičnog dioksida u periodu od 2010. do 2018., a emisija ugljika...

Znanost

Razlog borbe za rješavanje problema globalnog zatopljenja i klimatskih promjena leži u povećanje količine stakleničkih plinova u našoj atmosferi. Staklenički plin je bilo koji...

Arheologija i paleontologija

  Zahvaljujući nedavnom istraživanju znanstvenika s Chinese Academy of Sciences iz Pekinga i University of Colorado Boulder, konačno je potvrđeno kako su fosilni ostaci...

Ekologija i okoliš

Ako ste pomislili kako smo pogrešno napisali naslov ovog članka, koji je u totalnoj suprotnosti s modernom mantrom o potrebi smanjenja proizvodnje kvalitetne junetine,...

Oglašavanje