Connect with us

Znanost

Foto: Mick Tsikas / Reuters

Ekologija i okoliš

Ekonomski razvoj dovodi do većeg ugljičnog otiska i većih emisija stakleničkih plinova


2952

Mora li veći prosperitet nužno voditi do većeg ugljičnog otiska (eng. Carbon footprint) i do većih emisija stakleničkih plinova? U teoriji – ne, ali u praksi izgleda da je to slučaj; što se može zaključiti na osnovu podataka prikupljenih u istraživanju koje je provedeno u 138 zemalja  svijeta. To istraživanje je prvo ikada koje je globalno  istražilo vezu između rasta, blagostanja i ekološke održivosti.

“Neki ljudi tvrde da opsežne investicije u zelenoj proizvodnji i održivoj potrošnji mogu povećati gospodarski rast bez povećanja emisija stakleničkih plinova. Željeli smo ispitati koliko je ova veza provediva u stvarnosti, uzimajući globalnu perspektivu”, kaže prof. Max Koch, sa Sveučilišta Lund u Švedskoj.

Zajedno s kolegom Martinom Fritzom sa Sveučilišta u Bonnu, on je podijelio zemlje svijeta u četiri skupine, ovisno o njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku: siromašne zemlje, zemlje u nastajanju, zemlje u razvoju, te bogate zemlje. Tu je i peta skupina, koja se sastoji od samo osam zemalja, a zove se prerazvijene zemlje, u kojima je prosječni godišnji prihod veći od 50 000 USD po stanovniku. Osim SAD-a, Singapura i Švicarske, ova grupa uključuje bogate naftne nacije, poput Norveške i Katara.

Prosperitet različitih skupina izmjeren je obzirom na tri zasebne kategorije: ekološke održivosti, socijalne uključenosti i kvalitete života, u obliku očekivanog životnog vijeka, stope pismenosti te blagostanja.

U sve tri kategorije postoji jasna veza s BDP-om: povećala se je socijalna uključenost te se je kvaliteta života poboljšala kako su zemlje postajale sve bogatije nauštrb održivosti okoliša, kao što su veće emisije i ugljični otisak.

“Mi ne kažemo da je nemoguće razdvojiti gospodarski rast od ekoloških problema, no naša studija globalnog razvoja pokazuje jasnu vezu između ekonomskog razvoja i povećanih emisija stakleničkih plinova koja se ne može ignorirati”, kaže Max Koch.

Jedan od zaključaka istraživača je kako bi hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija mogla dovesti do gospodarskog pada, a što je mogućnost koju treba ozbiljno uzeti u obzir – odnosno namjerno promijeniti prioritete i skinuti s popisa prioriteta gospodarski rast kao cilj politike.

Istraživanje je provedeno na temelju podataka koje su prikupili Svjetska banka, Global Footprint Network i OECD.

FOTO: Lund University

Izvor: Lund University

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh