Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Tko je izgradio egipatske piramide? Ne, to nisu bili robovi!

piramide u Gizi

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o njihovim graditeljima uvijek je raspirivala maštu.

Često čujemo kako su piramide izgradili robovi, koje su drevni Egipćani prisilili na težak rad. Međutim, postoji i šarolik spektar bizarnijih teorija — od onih koje tvrde da su piramide djelo izvanzemaljaca, do priča o mističnim Atlantiđanima.

Ali zapravo, sve te priče malo zastranjuju od istine. Piramide je zapravo izgradio tim vrlo vještih radnika, a ne ogroman broj robova kako se često misli. Te iznimne strukture su remek-djelo arhitektonskog umijeća, toliko impresivne da i danas izazivaju divljenje i niz špekulacija.

Pa zašto onda te fascinantne činjenice o majstorima iz sjene ostaju potisnute iza senzacionalističkih priča? Možda je vrijeme da se prava priča o graditeljima piramida ispriča kako zaslužuje.

Mnogi ljudi vjeruju da su piramide izgradili robovi — no zapravo su ih izgradili vješti radnici.

Zagonetka gradnje egipatskih piramida

Kada pomislite na Egipat, prva slika koja vam vjerojatno pada na pamet su piramide. Preko stotinu ovih drevnih građevina krasi egipatski pejzaž. Najstarija i najveća među njima je Džozerova piramida, čija izgradnja datira oko 2667. godine prije Krista.

No, kada se spomenu egipatske piramide, većina ljudi odmah pomisli na impresivne Piramide u Gizi. Izgrađene su u doba faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea između 2575. i 2465. godine prije Krista i do danas izazivaju divljenje svojom složenošću i trajnošću. Činjenica da su izgrađene bez mnogih alata modernog doba, poput kotača, čini ih još fascinantnijima.

Kako su se ovi ogromni kameni blokovi kretali kroz pustinju i podizali na vrh piramida, misterij je koji traje tisućama godina. Nedavna otkrića otkrila su da je odgovor bio relativno jednostavan, ali iznimno domišljat – uz upotrebu velike količine vode.

Unatoč povijesnim zapisima i popularnim medijskim pričama koji sugeriraju da su piramide izgradili robovski židovski radnici pod prisilom, istina je bila zakopana gotovo kao i same piramide. Starogrčki povjesničar Herodot, poznat kao “otac povijesti”, ali i “otac laži” zbog svoje sklonosti preuveličavanju, bio je jedan od prvih koji je propagirao ovu teoriju. No, suvremena istraživanja pokazala su da je bio u krivu, otkrivajući pravu priču o izgradnji ovih monumentalnih struktura koja očarava i danas.

3D ilustracija gradnje piramida prema Herodotu

Jesu li robovi gradili piramide?

Devedesetih godina prošlog stoljeća, arheološka istraživanja u onome što se ponekad naziva kao “grad piramida” značajno su promijenila naše shvaćanje o tome kako su piramide sagrađene i tko ih je zapravo gradio.

Jedno od ključnih otkrića bile su brojna kosti mladih krava, ovaca i koza. Ovaj nalaz potaknuo je sumnju u teoriju da su piramide gradili robovi, budući da su ostaci ukazivali na to da su graditelji konzumirali kvalitetno meso koje robovi obično ne bi imali priliku jesti.

Vrijedi istaknuti da arheološki dokazi nikada nisu potvrdili postojanje ropstva Židova u drevnom Egiptu. Ova priča, koja prema časopisu Discover Magazine, ima korijene u judeo-kršćanskim tekstovima poput Knjige Izlaska i priče o Mojsiju, često je bila predmet holivudskih adaptacija, no Egipat stalno ističe da se radi o povijesnoj nepreciznosti.

Na arheološkom lokalitetu piramida u Gizi otkrivene su i barake koje su bile opremljene raznim pogodnostima, što dodatno osporava teoriju da su ih koristili robovi. Vjerojatnije je da su te barake koristili vješti radnici, a mnogi od njih su pokopani u velikom groblju unutar kompleksa.

Činjenica da postoji groblje također pobija ideju o robovskoj radnoj snazi. Očito je da su radnici, iako su obavljali opasan posao, imali pristup određenoj medicinskoj skrbi, što pokazuju i kosti koje su zacijelile nakon lomova.

Svi ovi elementi zajedno uvjerili su suvremene egiptologe da su piramide gradili dobrovoljni, vješti radnici koji su bili prilično dobro tretirani i adekvatno nagrađivani za svoj rad.

Iako su ove informacije rasvijetlile neka pitanja, misteriji koji okružuju piramide i dalje intrigiraju povjesničare diljem svijeta.

Piramide u Gizi. 1893. R.M. Junghaendel / Brooklyn Museum / Wikimedia Commons

Pitanja o piramidama koja i dalje zbunjuju povjesničare

Dok je općeprihvaćeno mišljenje da su piramide gradili iskusni radnici, još uvijek nismo sigurni koliko ih je točno bilo uključeno. Procjene se kreću od 20,000 do preko 100,000 radnika.

Znanstvenici smatraju da su neki od materijala korišteni za izgradnju piramida dopremljeni s velikih udaljenosti, možda čak i s mjesta udaljenih tisuće kilometara, vjerojatno korištenjem umjetnih kanala koji su se granali od rijeke Nila. To uključuje granit iz Aswana, bakrene alate sa Sinajskog poluotoka, te drvo iz Libanona. Čak je i stoka, koja je bila ključna za prehranu radnika, transportirana istim putem.

Postoje i zanimljivi povijesni prikazi koji prikazuju radnike kako kroz pustinju prenose ogromne kamene blokove. Otkriveno je da je voda ključna za olakšavanje tog procesa, s obzirom da je vođa skupine polijevao pijesak vodom kako bi blokove lakše premjestili.

Iako sada imamo neko razumijevanje kako su ti teški kameni blokovi i brojni alati možda transportirani, još uvijek postoji nejasnoća oko metoda koje su drevni Egipćani koristili za samu izgradnju piramida.

Stručnjaci sugeriraju da su drevni graditelji možda koristili rampe koje su bile ili ugrađene u piramide ili postavljene izvana, kako bi postavili kamene blokove na njihova mjesta.

Nekoliko istraživačkih skupina trenutno radi na razjašnjavanju ovih misterija. Jedna od njih je i projekt ScanPyramids, međunarodni tim koji djeluje pod okriljem Ministarstva starina Egipta. Nadaju se da će uz pomoć moderne tehnologije istražiti unutrašnjost piramida bez potrebe za fizičkim ulaskom.

Napredna tehnologija otkrila je i brojne velike, izgleda prazne prostore unutar piramida, koji očito nisu imali ritualnu svrhu. Moguće je da su korišteni za očuvanje strukturalne stabilnosti piramida ili za specifične inženjerske svrhe, no još uvijek se malo zna o njima.

Bez obzira na sve, piramide u Egiptu već više od 4,000 godina intrigiraju ljude širom svijeta, a ta fascinacija ne pokazuje znakove slabljenja.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...

Na rubu znanosti

Fizičar Melvin Vopson nedavno je objavio rezultate svoje studije koja sugerira postojanje novog zakona fizike, zvanog “drugi zakon infodinamike”. Prema Vopsonu, ovaj zakon može...