Connect with us

Znanost

Znanost za početnike

Kad je izumljena električna struja?

 „Električna struja je samo organizirana munja.“ – George Carlin

struja

Bitno je reći da je električna struja oduvijek postojala i da nije izumljena, već otkrivena te da je vrlo važan dio današnjice. Većinu stvari i uređaja koje koristimo rade na struju. Međutim, zasluge za otkriće električne struje pridodaju se Benjaminu Franklinu za eksperiment sa zmajem u grmljavini.

600. godina prije Krista, Tales iz Mileta (poznat po otkriću Talesovog poučka), zapisao je pojavu elektriciteta pri trljanju jantara koji znamo pod imenom statički elektricitet. Malen napredak dogodio se 1600. godine kada je britanski fizičar William Gilbert u svom djelu „De Magnete, magneticique corporibus et de magno magnete tellure“ („O magnetu i magnetskim tijelima i o velikom magnetu Zemlje“) napisao da se tvari mogu naelektrizirati, te je toj pojavi dao ime elektricitet, što je grčka riječ za jantar. Prema tome, njega smatramo ocem modernih istraživanja električne struje. Također je koristio pojmove električna sila, privlačnost i magnetski pol prvi put u povijesti.

1660. godine njemački znanstvenik Otto Von Guericke dizajnirao je grubi stroj koji je mogao proizvoditi statički elektricitet. Stroj je funkcionirao tako da se jednom rukom okretala ručka koja je rotirala kuglu sumpora u njemu a drugom se rukom trljala ta kugla.

1675. godine irski kemičar Robert Boyle otkrio je da se elektricitet može prenositi kroz vakuum i otkrio je odbijanje i privlačenje elektriciteta.

1729. godine britanski astronom amater Stephen Gray otkrio je provođenje elektriciteta što je označilo jedan korak naprijed u ideji i istraživanjima električne struje.

1733. godine francuski kemičar Charles Francois Du Fay otkrio je da elektricitet ima dva tipa koje je nazvao smolasti (-) i staklasti (+). Kasnije su Benjamin Franklin i znanstvenik Ebenezer Kinnersley preimenovali ta dva tipa u pozitivan (+) i negativan (-) naboj.

1745. njemački fizičar Georg Von Kleist prvi govori da se elektricitet može kontrolirati. Nizozemski fizičar, Pieter van Musschenbroek izumio je „leidensku bocu“ – prvi električni kondenzator. Funkcija leidenske boce je pohranjivanje statičkog elektriciteta te njegovo ponovo otpuštanje.

Rad s električnom strujom postao je poznat vrlo važnim otkrićem elektromagnetske indukcije.

1747. godine britanski fizičar William Watson je ispraznio leidensku bocu uz pomoć strujnog kruga a Henry Cavendish, isto britanski fizičar, je počeo mjeriti električnu provodljivost različitih materijala.

1752. godine, vrlo poznati znanstvenik i jedan od osnivača SAD-a, Benjamin Franklin, iznio je teoriju da je elektricitet isto što i munja, te je to i dokazao u eksperimentu s puštanjem zmaja dok nebom sijevaju munje. Njegov je rad sa strujom bio vrlo cijenjen te je odlikovan Copley medaljom i primljen u Kraljevsko znanstveno društvo 1753. godine.

1765. godine britanski znanstvenik Joseph Priestly (poznat po otkriću kisika) kaže da elektricitet poštuje zakon inverznih kvadrata u Newtonovom zakonu gravitacije.

1786. godine talijanski matematičar Girolamo Cardano je prvi zapisao da električne i magnetske sile nisu jedno te isto, već da je svaka pojava za sebe. Francuski fizičar Charles-Augustin de Coulomb je matematički artikulirao privlačnost naelektriziranih tijela i time mnogo pridonio kvantitativnim istraživanjima.

1800. godine talijanski fizičar Alessandro Volta izumio je prvu električnu bateriju – “Voltin elektrostatički stup” i uspješno je dokazao da se električna struja može kretati žicama. Primijetio je da katode i anode mogu nastati kemijskim reakcijama. Razlika u električnim potencijalima potaknut će struju da teče. Jedinica za mjerenje električne razlike potencijala dobila je ime u čast Alessandru Volti – volt.

1820. godine danski fizičar i kemičar Hans Christian Ørsted potvrdio je vezu između magnetizma i elektriciteta, a francuski je fizičar André-Marie Ampère dokazao da se kružni tok električne struje ponaša kao magnet i utemeljio je elektrodinamiku ( mjerna jedinica za jakost električne struje nazvana je po njemu – amper).

Nakon toga je Michael Faraday, britanski fizičar i kemičar, izumio elektromotor 1821. godine. Izum električnog motora predstavljao je korak naprijed u području elektromagnetizma.

Mnogi izumi su izumljeni 1879. godine. Najznačajniji izum te godine ipak je prva komercijalna elektrana u San Franciscu.

1883.godine američki izumitelj Thomas Edison je otkrio trofazni sustav prijenosa električne snage (no, zapravo ga je otkrio naš Nikola Tesla dok je radio u Edisonovoj kompaniji – „Continental Edison Company“).

1897. godine britanski fizičar J.J. Thomson otkrio je elektron.

1910. godine izumljen je klima uređaj, pa su 1913. godine došli hladnjaci, a znanstvenici su nastavili otkrivati i eksperimentirati s potencijalima primjene struje sve do dana današnjeg.

Možemo vidjeti da povijest istraživanja električne struje seže u doba prije Krista pa sve do danas te da je dovela do modernog računalnog doba i ostaje jednim od najvažnijih dijelova našeg svakodnevnog života.

Tražili ste na googlu:

ko je izmislio struju, tko je izmislio struju, izum struje, izumitelj struje, tko je izumio struju

Znatiželja pokreće svijet. :)

7 komentara

7 Comments

  1. x

    ožujak 29, 2013 kod 7:15 am

    Ti to ozbiljno?! Pišeš članak o povijesti rada na elektricitetu i nisi spomenula James Clerk Maxwella?

  2. Darko Traljić

    ožujak 29, 2013 kod 6:53 am

    sutra

  3. Sadione Sewent

    ožujak 29, 2013 kod 7:19 am

    pa nije izumljena uvijek je postojala kad je otkrivena 2 stvar

  4. Josip Žaper

    ožujak 29, 2013 kod 4:21 pm

    Električna struja se naziva i “vis vitalis,” tj. živa sila, jer oživljava nežive stvari. U svijetu kemije je ta sila bila zastupljena u atomu kisika, koji vezuje metale i nemetale. Električna struja vrši i kontrakciju muskulature. Možda u daljoj budučnosti budemo konzumirali elektrolite koji u električnom polju omogučuju funkcioniranje lokomotornog sustava. Naravno, i mi kao sistemi čemo egzistirati u drugoj razini. Upravo bih to trebala riješiti grana fizike, tzv. biodinamika i biokibernetika, a do tada jedemo, pijemo i uživamo, jer poslije smrti nema života ?!

  5. Vida Pavlovic

    ožujak 30, 2013 kod 5:10 pm

    šteta ni jednom riječju nije spomenut NIKOLA TESLA :-(….evo ti dvica i sjedi 🙂

  6. stribor

    travanj 2, 2013 kod 1:26 pm

    Neka autor članka u google upiše pojam “Bagdadska baterija”. Sve nabrojane činjenice su OK. Ali o izumitelju ipak ne bi trebali….

  7. slavko dovedan

    svibanj 27, 2014 kod 4:21 am

    Niti jednom riječju nisam u ovim napisima osjetio energiju . Ona kao takva postoji i samo se pretvara iz jednog oblika u drugi. Zanimljivo kroz povijest u nedostatku znanja i opisu nepoznanica skloni smo iste pripisivati ne realnoj stvarnosti .Skloni smo se nabacivati raznim frazama ne potvrđenim tezama .Smatram to sklonosti ljudske prirode ka samo dokaznosti koja nema granica .I kakve ima veze Krist sa energijom ( sam autor to potencira ) , zar još i jedan znanstvenik može povezati vjerovanje i prirodno kretanje energije .Nemam namjeru uvrijediti autora nadnevnog napisa . Isti ste napravili površno u samom početku svog prikaza spominjete izraz ” struja ” , jedan od modificiranih naziva za energiju ( kretanje ) . Ako se ne želimo nabacivati nama poznatim uvaženim otkrivačima kretanja u prostoru , možemo zaključiti da u svakom potencijalu postoji oblik energije ma kojeg On bio pred znaka . Samim time dolazimo do zaključka da je i ” 0 ” potencijal , kao jedinična vrijednost energije . Kao civilizacija smo to usvojili i binarni kod se zasniva na tome .Danas ne bih ovo mogao napisati da nije istog .Mišljenja sam da uz povijest , koja ide svakako , mora ići i stvarni prikaz kretanja ( struje ) kao prikaz stvarnosti . Na primjer kretanja energije ( struje ) kroz stvarnost . Postavljam pitanje : zašto je ploča ( tabla ) zelene boje ? Zašto je trava zelena , kakva i koja je razlika između bureta i kondezatora ? I na kraju zašto će te Vi nakon ovog napisa biti ljutiti na mene ??

    Lijep pozdrav

    Slavko Dovedan

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost za početnike

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh