Kao da nikad nisu pogledali Deep Blue Sea ili barem jedan prosječan B-film s morskim čudovištima, Kinezi planiraju izgraditi novi dubokomorski laboratorij s posadom stalno stacioniranih znanstvenika.
Prema nedavnoj objavi Kineske akademije znanosti, Institut za oceanologiju Južnog kineskog mora planira završiti izgradnju Istraživačkog postrojenja za hladne izvore u roku od pet godina.
Projekt vodi tim iz Guangzhoua, gigantskog lučkog grada sjeverozapadno od Hong Konga, na delti Biserne rijeke. Među više ključnih komponenti projekta, najambiciozniji je dubokomorski naseljeni podmorski laboratorij.
Novi će laboratorij raditi na dubinama do 2.000 metara i moći će primiti do šest ljudi koji će pod vodom provoditi tjedne u kontinuitetu, navodi Global Times. Bit će opremljen sa:
- znanstvenim eksperimentalnim modulom,
- kabinom za navigaciju i upravljanje,
- višenamjenskom istraživačkom kabinom,
- stambenim prostorijama,
- pomoćnim energetskim sustavima.
Svemirska tehnologija – ali pod morem
„Ova postaja koristi tehnologije iz misija s ljudskom posadom u svemiru, dubokomorskih podmornica i sustava za održavanje života iz rudarskih operacija. Time se znanstvenicima omogućuje rad u relativno udobnom okruženju i do 30 dana“, rekao je Li Chaolun, direktor Instituta za oceanologiju i voditelj projekta, kineskim medijima.
Glavni cilj? Proučavanje hladnih izvora – mjesta gdje geološka aktivnost ili promjene tlaka uzrokuju istjecanje metana i vodikovog sulfida iz pukotina na morskom dnu. Ovi podmorski izvori dom su ekstremnih ekosustava koji se ne oslanjaju na sunčevu svjetlost, već preživljavaju zahvaljujući kemijskoj energiji iz tih istjecanja.
Ali nije sve samo biologija. Hladni izvori igraju ključnu ulogu u dubokom ugljikovom ciklusu i možda skrivaju neiskorištene biološke resurse. Osim toga, proučavanje metana – moćnog stakleničkog plina – moglo bi donijeti važne uvide u klimatske promjene i njegove interakcije s oceanom i atmosferom.
Znanost ili industrija – ili oboje?
Jasno je da ovo nije samo akademski eksperiment. Kineski znanstvenici naglašavaju kako će laboratorij omogućiti kombinaciju temeljnih istraživanja i razvoja visokotehnoloških rješenja s praktičnim primjenama u industriji.
„Ovo nije samo znanost – cilj je pretvoriti otkrića u industrijske prekretnice“, izjavio je Li za China Daily.
„Hladni izvori ključni su za razumijevanje ugljikovog ciklusa Zemlje, života u ekstremnim uvjetima i sigurnog iskorištavanja resursa poput metanskih hidrata. Ova će postaja Kinu postaviti na čelo dubokomorske znanosti i zelene oceanske ekonomije“, dodao je.
Ova ambicija dio je šire kineske strategije, što potvrđuje i nedavna objava Instituta za oceanologiju. Cilj je učvrstiti Kinu kao pomorsku silu i pridonijeti njezinom planu postizanja ugljične neutralnosti do 2060.
Znakovi da Kina vidi duboko more ne samo kao znanstvenu arenu, već i kao geopolitičku priliku, već su vidljivi. Nedavno su u more spustili Meng Xiang („San“) – golemi brod za bušenje koji bi trebao prodrijeti čak 11 kilometara u morsko dno. Ako uspije, mogao bi otkriti tajne unutrašnjosti Zemlje i tektonskih sila koje oblikuju naš planet.
Dakle, je li ovo znanstvena revolucija ili novi podmorski teritorijalni manevar? Vrijeme će pokazati.
