Ako biste poželjeli posjetiti crveni planet, koliko bi zapravo trajalo putovanje? Odgovor ovisi o brojnim stvarima, počevši od položaja planeta do tehnologije koja bi vas do tamo dovela. Da bismo odredili trajanje puta do Marsa najprije moramo znati kolika je udaljenost između dva planeta.
Mars je četvrti planet od Sunca i drugi najbliži planet Zemlji (najbliža je Venera). Udaljenost između dva planeta, međutim, konstantno se mijenja kako oni putuju oko Sunca. U teoriji, najbliže što se Zemlja može približiti Marsu je kad je Mars najbliži Suncu (perihel), a Zemlja na točki u kojoj je na svojoj eliptičnoj putanji najudaljenija od Sunca (afel). U tom slučaju planeti bi bili udaljeni samo 54,6 milijuna kilometara. Planeti su najbliži bili 2003. godine, kad su se našli na samo 56 milijuna kilometara udaljenosti.
Dva planeta međusobno su najudaljeniji kad su oba najdalje od Sunca, na suprotnim stranama zvijezde. Na toj točki mogu biti udaljeni 401 milijun kilometara. Prosječna udaljenost između dva planeta je 225 milijuna kilometara. Svjetlost putuje brzinom od približno 299 792 km u sekundi. Stoga, svjetlosti s površine Marsa bila bi potrebna sljedeća količina vremena da stigne do Zemlje:
– kad su Mars i Zemlja najbliži: 182 sekunde ili nešto više od 3 minute
– kad su najudaljeniji: 1342 sekunde ili nešto preko 22 minute
– prosječno: 751 sekundu ili nešto više od 12,5 minuta
Najbrža svemirska letjelica lansirana sa Zemlje je NASA-ina misija New Horizons, čija je putanja usmjerena ka Plutonu. U siječnju 2006. sonda je napustila Zemlju brzinom od 58 000 km na sat. Vrijeme koje bi bi takvoj sondi bilo potrebno da stigne do Marsa bilo bi:
– kad je Mars najbliži: 942 sata (39 dana)
– kad je najudaljeniji : 6944 sata (289 dana)
– prosječno: 3 888 sati (162 dana)
A onda se stvari zakompliciraju…
Očigledan problem s prethodnim izračunima je da oni mjere udaljenost između dva planeta kao ravnu liniju. Osim toga izračuni pretpostavljaju da dva planeta ostaju na istim udaljenostima i da će, primjerice, kad sonda bude lansirana sa Zemlje u vrijeme dok su dva planeta najbliža, Mars ostati na istoj udaljenosti čitavih 39 dana koliko sondi treba da stigne do njega.
U stvarnosti, planeti se konstantno kreću po svojoj orbiti oko Sunca. Inženjeri moraju izračunati idealnu orbitu za slanje svemirske letjelice sa Zemlje do Marsa. Odlučujući faktor pri odabiru neće biti samo optimalna količina potrošenog goriva i udaljenost. Poput igrača pikada koji baca strelicu u pokretnu metu, oni moraju izračunati gdje će planet biti kad stigne letjelica, jer on više neće biti na istom mjestu na kojem je bio kad je letjelica napustila Zemlju. Svemirska letjelica mora također usporiti kad ulazi u Marsovu orbitu kako ne bi promašila odredište.
Koliko će trajati put do Marsa ovisi na kojim su položajima u svojim orbitama bili planeti u trenutku kad je misija lansirana. Ovisi također i o stupnju tehnološkog razvoja sustava za propulziju. Evo koliko su trajali letovi nekoliko povijesnih misija koje su stigle do crvenog planeta. Zbog bolje perspektive uključeno je i vrijeme lansiranja:
Mariner 4, prva letjelica na Marsu (1964. prelet): 228 dana
Mariner 6 (1969. prelet): 155 dana
Mariner 7 (1969. prelet): 128 dana
Mariner 9, prva letjelica u Marsovoj orbiti (1971): 168 dana
Viking 1, prva letjelica koja je sletjela na Mars (1975): 304 dana
Viking 2 Orbiter/Lander (1975): 333 dana
Mars Global Surveyor (1996): 308 dana
Mars Pathfinder (1996): 212 dana
Mars Odyssey (2001): 200 dana
Mars Express Orbiter (2003): 201 dana
Mars Reconnaissance Orbiter (2005): 210 dana
Mars Science Laboratory (2011): 254 dana
Izvor: Space
