Connect with us

Znanost

Evolucija

Krvne grupe kod čovjeka imaju duboko evolucijsko korijenje


Čimpanze, giboni i ostale vrste primata nisu samo čovjekovi evolucijski rođaci – nove analize potvrđuju da su oni i rođaci po krvi. A, B i 0 krvne grupe kod ljudi evoluirale su prije najmanje 20 milijuna godina od zajedničkog pretka ljudi i ostalih primata, pokazuju nova istraživanja.

Ovim analizama produbljuje se misterij kojim je okružena evolucijska povijest AB0 krvnog sustava i trebalo bi potaknuti daljnje analize kako bi se ustanovilo kako su različite krvne grupe uspjele opstati tijekom tako dugog vremenskog razdoblja, izvijestila je 22. listopada putem mreže Laure Ségurel i njen tim sa Sveučilišta u Chicagu u izvještaju Nacionalne znanstvene akademije.

“Njihovi dokazi kako je to vrlo stara sposobnost koju dijelimo s drugim vrstama i koja je preostala kroz raznovrsnost vrsta poprilično su uvjerljivi”, tvrdi Martin Olsson sa Lund sveučilišta u Švedskoj.

Različiti oblici gena pojedinih vrsta krvnih grupa određeni su tipom molekula koji se nalazi na čovjekovoj crvenoj krvnoj stanici: tip A, tip B i tip A i B molekula zajedno te molekula tipa 0 koja ima netaknutu površinu (0 je originalno nosila naziv C, ali je kasnije promijenjena; 0 dolazi od njemačke riječi ohne, što znači bez).

A,B i 0 tip gena razlikuju se tek neznatno, a znanstvenici u svojim raspravama govore o dva modela kojima objašnjavaju njihovu evoluciju. Jedni zastupaju stajalište da A tip postoji vrlo dugo, a B i 0 su se pojavili kasnije, neovisno jedan od drugog kod nekoliko vrsta (uključujući ljude, gorile, pavijane i čimpanze). Alternativno se tvrdi da su se A i B grupa pojavile u isto vrijeme od zajedničkog pretka.

Da bi dobili neku predodžbu o tome istraživači su, predvođeni Ségurelom, pregledali određene sekvence DNA tipova gena kod čovjeka, bonoba, čimpanze, gorile, orangutana i još nekoliko vrsta majmuna. Zatim su znanstvenici usporedili te sekvence DNA koja je zajednička svim višim primatima istog obiteljskog stabla. Uzorak koji su otkrili sugerira da grupe A i B postoje najmanje 20 milijuna godina, puno prije razdoblja u kojem su se razdvojili ljudi i majmuni i vjerojatno još kod zajedničkog pretka ljudi i majmuna starog svijeta. Dijelovi DNA kod ljudske A verzije imaju više poklapanja s A verzijom kod gibona nego s ljudskom B verzijom gena.

Zašto se evolucija koristi mješavinom krvnih tipova kod toliko vrsta još uvijek je misterija. Ovisno o krvnoj grupi, ljudi su manje ili više osjetljivi na neke patogene. Tip 0, primjerice, podložniji je obolijevanju od kuge i kolere, dok su ljudi s tipom A osjetljiviji na velike boginje. Raznolikost krvnih grupa možda se održala toliko dugo jer je svaka pojedina grupa imala imunološke prednosti u određenom vremenu i na određenom mjestu.

“Raznolikost može biti zaštita od različitih prepreka na koje nailazimo”, kaže glikoimunolog Brian Cobb sa sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu.

Osobe s grupom A također su sklonije opasnosti od stvaranja krvnih ugrušaka, kaže Olsson. To je nedostatak u modernom svijetu, ali u dobu kad su ljudi i njihovi preci sa svojom djecom živjeli u spiljama i borili se s predatorima bez opcije hitne medicinske službe, ta sklonost zgrušavanju mogla je biti od koristi. “U doba kad nije postojala transfuzija i kad nije postojala mogućnost da se ljudi pokrpaju nakon ozljeda, sposobnost bržeg zgrušavanja krvi svakako je bila dobrobit. Da vas dohvati sibirski mamut, sigurno ne biste htjeli iskrvariti do smrti”, kaže Olsson.


3 komentara

3 Comments

  1. ivo@hotmail.com

    listopad 28, 2012 kod 5:57 pm

    Ma i vi i vša naklapanje u znanosti, nema vam to uopće nekog učinkna, sve zavisi od čovjeka do čovjeka…

    • Martina

      listopad 28, 2012 kod 6:18 pm

      A izvori?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Evolucija

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh