Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Mikrobi imaju neslućen utjecaj na naše društveno ponašanje

Kakav utjecaj imaju mikrobi na društveno ponašanje

Ljudski mozak je kompleksan instrument dizajniran za interakciju i društvenost. Tijekom evolucije razvio je sposobnosti koje su ključne za opstanak i prosperitet naše vrste. Iako još uvijek istražujemo kako i zašto se naš mozak razvio na takav način, stručnjaci vjeruju da je temelj za to postavljen kroz razvoj bliskih veza i zajedničko roditeljstvo. No, postoji zanimljiva novost u svijetu znanosti koja bi mogla dodati novi sloj razumijevanja naše društvene prirode.

Neočekivani igrači u formiranju osobnosti

Nedavna istraživanja sugeriraju da naša osobnost možda nije samo rezultat našeg genetskog koda ili socijalnog okruženja. Mikrobi, naime, možda imaju prste u toj igri. Da, dobro ste pročitali – a naš odgovor na njih mogao bi biti ključni faktor u oblikovanju našeg ponašanja u društvu.

U srpnju, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Massachusettsu i Kipnisovog laboratorija na Sveučilištu u Virginiji objavili su studiju u prestižnom časopisu Nature, otkrivši da mogu manipulirati socijalnim ponašanjem miševa kroz kontrolu imunoloških aktivnosti u njihovim mozgovima.

Ključni eksperiment: Istraživanje društvenog ponašanja

Da bi istražili kako deaktivacija određenih imunoloških odgovora utječe na društveno ponašanje, istraživači su promatrali koliko vremena miševi provode u međusobnom istraživanju pod normalnim uvjetima i uvjetima smanjenog imuniteta. Jonathan Kipnis, suautor studije i predsjednik odjela za neuroznanost na UVA, opisuje:

“Normalni miševi su vrlo društveni i uvijek će imati preferenciju istraživati drugog miša.”

Međutim, kad su blokirali signalne putove proteina IFN-γ, koji je važan za imunološki odgovor, miševi su pokazali manje interesa za druge miševe. Vrativši signalne putove u funkciju, miševi su se vratili svom uobičajenom socijalnom ponašanju. Ovo otkriće ukazuje na to da bi ljudi mogli biti, kako kaže Kipnis, “samo višestanična bojišta za dvije drevne sile: patogene i imunološki sustav.”

Utjecaj imuniteta na neurološke funkcije

Otkriće limfatičkih sustava u mozgu 2015. godine revolucioniralo je naše razumijevanje. Prije toga se smatralo da imunološki sustav ne dopire do mozga. Ovaj novi uvid sugerira da imunološka aktivnost može značajno utjecati na naše ponašanje i neurološko zdravlje, što je vidljivo u bolestima kao što su multipla skleroza, autizam, Alzheimerova bolest i shizofrenija. Svi ti poremećaji pokazuju neke vrste imunoloških disfunkcija zajedno s promjenama u ponašanju.

Anthony J. Filiano, vodeći autor studije, naglašava da novija istraživanja pokazuju da bi imunološka aktivnost mogla imati ključnu ulogu u normalnim socijalnim interakcijama. Otkriće također otvara nova vrata za istraživanje veze između imunoloških odgovora i društvenog ponašanja, što bi moglo imati važne implikacije za razvoj tretmana za brojne bolesti.

Budućnost neuroznanosti

I dok su ova otkrića intrigantna, Kipnis upozorava na oprez u tumačenjima:

“Utvrđivanje da li imunološki sustav ‘kontrolira’ ljudsko društveno ponašanje može se samo nagađati,” piše on. “Međutim, znamo da izravna manipulacija imunološkim sustavom kod miševa rezultira društvenim deficitima.”

Ako se ovi rezultati mogu primijeniti na ljude, mogli bi otvoriti nove puteve za istraživanje brojnih stanja mozga koje uključuju i imunološke i društvene disfunkcije, uključujući autizam i Alzheimerovu bolest.

Kipnis i Filiano slažu se da bi neuroznanstvenici trebali imati otvoren um prema složenim interakcijama koje oblikuju naš mozak i ponašanje, naglašavajući važnost razumijevanja uloge imunološkog sustava u neuroznanosti.

Ova istraživanja ne samo da mijenjaju naše shvaćanje mozga i osobnosti, već nas podsjećaju na kompleksnost bioloških sistema koji nas definiraju kao vrstu, otvarajući nova i uzbudljiva područja istraživanja koja bi jednog dana mogla radikalno promijeniti naš pristup liječenju neuroloških i psihijatrijskih poremećaja.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...

Na rubu znanosti

Fizičar Melvin Vopson nedavno je objavio rezultate svoje studije koja sugerira postojanje novog zakona fizike, zvanog “drugi zakon infodinamike”. Prema Vopsonu, ovaj zakon može...