Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Ne znate plesati? Za to možete okriviti svoje roditelje

Foto: Pixabay

Znanstvenici su u jednoj studiji dali objašnjenje zašto neki ljudi imaju smisla za ples, a drugi imaju osjećaj kao da imaju dvije lijeve noge. Prema njihovim saznanjima, tajna se krije u genima.

Voditelj studije dr. Geoff Ellis sa Sveučilišta Sheffield Hallam je sa svojim timom proučavao kakve zajedničke osobine imaju najuspješniji plesači i plesačice na svijetu.

Proučavali su 100 plesača i došli do zanimljivih zaključaka. Naime, prema njihovim rezultatima, različiti genetski faktori utječu na sposobnost za ples; od broja cipele do visine. Samo jedinci, kao što se može vidjeti na primjeru Ginger Rogers i Roya Castlea, imaju 69% veću šansu da postanu plesači od djece koja imaju brata ili sestru. Plesači u njihovom istraživanju su imali i manju veličinu stopala od prosječne (muškarci su nosili br. 41, a žene 38). Wayne Sleep i Prince su nosili broj 38,5, a Britney Spears i Josephine Baker 37,5. Što se tiče visine, plesači i plesačice su bili nešto viši od prosjeka (plesačice su u prosjeku bile visoke 163 cm, a muškarci 177 cm). Braća Jordan i Ashley Banjo iz plesne skupine Diversity su najviši plesači. Visoki su 198 i 196 cm.

Također, neki horoskopski znakovi su bolji plesači od drugih. Bikovi su najbolji plesači (Fred Astaire, Margot Fonteyn i Darcey Bussell), a najgori su ovnovi.

Najbolji plesači također imaju sličan izgled. 82% plesača imaju smeđu ili tamnu kosu, a 61% smeđe oči. Znanstvenici su proučavali i njihove pretke. Kod 18% plesača jedan roditelj je također imao plesnu karijeru.

Dakle, stručnjaci su zaključili da iako mnogi faktori utječu na našu sposobnost za ples, to ne bi trebalo spriječiti one koji uživaju u plesu da i dalje uživaju u njemu bez obzira koliko dobri ili loši.

Izvor: Daily Mail

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....