Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biotehnologija

Ova gljiva bi mogla zamijeniti plastiku, a raste i u našim šumama

bukova guba

Čvrsta gljiva u obliku zvona koja raste na truloj kori drveća stoljećima se koristila kao potpaljivač vatre, a novo istraživanje osvijetlilo je molekularnu strukturu ovog neobično moćnog organizma – i otkrilo da ima neka iznenađujuća svojstva, koja bi ovoj gljivi mogla omogućiti da u budućnosti bude prirodna, biorazgradiva alternativa određenoj plastici i drugim materijalima. Oni koji su često u šetnji našim šumama će ju možda i prepoznati s naslovne fotografije – riječ je o bukovoj gubi.

Korištenje gljiva umjesto plastike moglo bi smanjiti brda otpada koje ljudi stvaraju. Plastiku napravljenu od fosilnih goriva zapravo je jako teško reciklirati i obično završi u neredu na odlagalištima, razbacanu po krajolicima i vodenim putovima. Materijali napravljeni od gljiva, s druge strane, bili bi biorazgradivi i mogli bi se ponovno upotrijebiti na kraju životnog vijeka proizvoda za proizvodnju više istih stvari.

Gljiva Fomes fomentarius ili bukova guba u središtu je novog istraživanja objavljenog danas u časopisu Science Advances. Ima izvanrednu sposobnost proizvodnje širokog raspona materijala s različitim svojstvima – od mekih i spužvastih do žilavih i drvenastih. Proučavajući arhitekturu gljive, istraživači se nadaju da će otvoriti put da ona postane održiviji građevni blok naših života.

“Bili smo stvarno zadivljeni strukturom jer jedna stvar koju odmah primijetite ako ste biolog je da kada se nešto tako lijepo počne formirati, priroda to jednostavno ne čini zbog ljepote – mora postojati funkcija tamo,” kaže Pezhman Mohammadi, jedan od autora novog rada i viši znanstvenik u VTT tehničkom istraživačkom centru u Finskoj.

Presjek bukove gube. Izvor: Shutterstock

U divljini, F. fomentarius može izgledati poput konjskog kopita koje raste iz debla. Ljudi ovu gljivu već tisućama godina koriste kao kresivo. Ispod tanke ali tvrde kore nalazi se smeđi dio koji se koristio kao kresivo sve do pojave šibica. Zbog toga je dobila nadimak kresiva gruba. I kako je bila korisna u prošlosti, izgleda da nosi i veliki potencijal za budućnosti, jer novo istraživanje pokazuje da bi se bukova guba mogla koristiti za stvaranje nove klase ultra-laganih materijala visokih performansi.

Ono što je jedinstveno kod ove gljive jest to što ima tri sloja s različitim svojstvima od kojih svaki može biti koristan na različite načine. Postoji vrlo čvrsta vanjska kora koja se može koristiti za izradu premaza otpornih na udarce za vjetrobranska stakla, na primjer. Zatim, prema Mohammadiju, tu je mekani srednji sloj koji je ugodan na koži i mogao bi kopirati kožne odjevne predmete. Treći unutarnji sloj sličan je drvu. Istraživački tim upotrijebio je napredne tehnike snimanja i testove mehaničke čvrstoće kako bi proučio svaki sloj i procijenio njihovu potencijalnu upotrebu.

Već postoji interes za građevinske materijale, ambalažu i tekstil na bazi gljiva. A Mohammadi i njegov tim već su stvorili prototip slušalica koristeći micelij – nitasto, razgranato tijelo većine gljiva koje se nalazi pod zemljom.

Proučavanje sastavnih dijelova gljiva, poput spomenutog micelija ili hitina, koji je sastavni dio staničnih stijenki gljiva, već je uveliko u tijeku. Micelij se proučava zbog njegovog potencijala kao građevnog materijala na Zemlji, a hitin zbog njegovog potencijala kao građevnog materijala na Marsu.

Jednog dana bi vaš dom mogao biti napravljen od gljiva

Naravno, još moramo puno toga naučiti i napraviti prije nego što će gljive zamijeniti plastiku. Ne možemo ih samo ubirati u šumama jer bi to previše oštetilo ekosustav. Micelij bi se morao masovno proizvoditi za tržište. Osim toga, možda bi se trebao prilagoditi genom gljive kako bi se naglasile određene osobine. A potrebno je provesti još istraživanja i testiranja kako bi se osiguralo da dobiveni materijali postižu pravu ravnotežu između biorazgradivosti i izdržljivosti.

Nadamo se da će se proizvodi na bazi gljiva razgraditi nakon što više ne budu korisni umjesto da traju beskrajno dugo kao što je to slučaj s plastičnim onečišćenjem. Kao otpad, proizvodi od gljiva mogu čak postati hrana za novu proizvodnju micelija, stvarajući zatvorenu petlju proizvodnog procesa. To je neka vrsta zlatnog standarda da bi bilo koji potrošački proizvod bio barem malo održiviji.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...