Mnoge od naših osnovnih životnih potreba poprilično su očigledne, primjerice naša potreba za hranom, vodom i zrakom. Svatko od nas posjeduje i jednu od temeljnih ljudskih potreba – da ima kontrolu nad svojim životom. Našu potrebu da kontroliramo možemo izraziti na različite načine, u manjem ili većem obimu, ali ona uvijek ima jak utjecaj na naš život.
Baš poput hrane i vode, važnost koju za nas ima kontrola možemo najbolje osjetiti kad ostanemo bez nje. Stalan osjećaj da nemamo kontrolu nad svojim životom često vodi ka depresiji i osjećaju tjeskobe. Sve što nas čini da se osjećamo bespomoćno vodi prema gubitku temeljne kontrole nad našim okruženjem i može imati trajan utjecaj, posebno ako se to dogodi dok smo još mladi. Stjecanje veće kontrole nad našim okruženjem čini nas zadovoljnijima i manje sklone rizicima. Naša potreba za kontrolom može nam pomoći da se zaštitimo djelujući kao mehanizam za preživljavanje. Velik dio našeg tehnološkog napretka mogao bi bi biti promatran kao izraz naše potrebe za većom kontrolom nad svijetom u kojem živimo i nad našim životima.
Kontrola ima velik utjecaj na naš odnos prema riziku. “Što je manji naš osjećaj da držimo stvari pod kontrolom skloniji smo rizicima”, izjavio je Paul Slovic, ekspert za rizik i profesor psihologije na oregonskom sveučilištu, objašnjavajući ovo na primjeru rezanja kruha. Kad želite narezati kruh, koliko daleko od oštrice noža stavljate ruku na kruh? Sad zamislite da netko drugi reže, a vi još uvijek držite kruh. Gdje bi stavili ruku u ovom slučaju? Vjerojatno je da ćete ruku maknuti dalje od oštrice.
Preuzimanje kotrole čini nas da se prepuštamo rizicima u slučajevima gdje inače ne bi tako postupili. Ako se odlučimo isprobati skakanje padobranom iz aviona znači da smo procijenili da je takav rizik za nas prihvatljiv jer stvari možemo držati pod kontrolom. Na taj način naš doživljaj se mijenja i sam čin ne čini nam se više tako zastrašujuć. Uobičajeno mjesto gdje naša potreba za kontrolom dolazi do izražaja je automobil. Onaj ko ima jaku potrebu za kontrolom ne osjeća se ugodno na mjestu suvozača, dok se naprotiv na poziciji vozača osjeća ugodno, vozi brže i preuzima veće rizike.
Neki ljudi imaju veću potrebu za kontrolom nego što je to normalno (uobičajeni engl. naziv za njih, već udomaćen i kod nas je “control-freak”) i to ih često dovodi u sukobe s ljudima kojima su okruženi. Često su kao djeca odrastali u kaotičnom okruženju gdje je možda jedan od roditelja bio odsutan ili nije bio u stanju stvoriti stabilno okruženje tijekom odrastanja što je u njima ostavilo osjećaj stalne tjeskobe. Težina nošenja sa osjećajem tjeskobe koji nose u sebi čini ih da nastoje uspostaviti kontrolu nad ljudima i objektima kojima su okruženi.”Kad ne kontrolirate svoj unutarnji svijet, mir i ravnotežu pronalazite tako da kontrolirate vanjski svijet i druge ljude”, kaže Edie Raether, savjetnik i dugogodišnji psihoterapeut.
Uspostavljanje kontrole može ublažiti tjeskobu kod ljudi koji pretjeruju s kontrolom, ali najčešće stvara otpor kod onih sa kojima su okruženi. Ljudi ne vole biti pod nečijom kontrolom pogotovo kad se to nadovezuje na njihovu vlastitu želju za uspostavom kontrole nad svojim životom. Zdravo je imati određenu dozu kontrole nad životom, ali ne i kad sve ode predaleko i kad se krene uspostavljati kontrola nad tuđim životima. Odgovor na pitanje gdje je točno linija gdje prestaje normalna kontrola a kad se otišlo predaleko teško je dobiti i vjerojatno će ovisiti o tom sa kim pričate.
Izvor: PsychologyToday.com
