Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Što se događa s protutijelima na COVID-19 mjesecima nakon infekcije?

Kako istraživanje koje nam dolazi iz Barcelone pokazuje, izgleda da razina IgG protutijela, usmjerenih na šiljak SARS-CoV-2 ostaje stabilna i do 7 mjeseci nakon preboljenja. Osim toga, rezultati, objavljeni u časopisu „Nature Communications“ podržavaju teoriju da bi već postojeća protutijela protiv obične prehlade mogla pomoći u zaštiti od COVID-19.

Kako bi mogli predvidjeti pandemiju te razviti učinkovite strategije, potrebno je bolje razumjeti dinamiku i trajanje imuniteta na SARS-CoV-2. Osim toga, potrebno je i razumjeti ulogu već postojećih antitijela protiv prehlade. Imajući ove spoznaje na umu, tim iz Barcelone je pratio svoje zdravstvene radnike koji su zaposleni u bolnici. Radnici su praćeni od početka pandemije te se pratila njihova razina antitijela nakon što su preboljeli SARS-CoV-2. U vrijeme kad je objavljena, to je bila najveća studija koja je analizirala razinu antitijela tijekom 7 mjeseci.

U istraživanju je sudjelovalo 578 sudionika, kojima je krv analizirana tijekom četiri različite vremenske točke. Krv je prikupljana u razdoblju od ožujka do listopada 2020. Za mjerenje razine antitijela korištena je tehnologije Luminex te su mjereni IgA, IgM i IgG protutijela na 6 različitih SARS-CoV-2 antigena. Osim toga, mjerena je i prisutnost antitijela protiv četiri koronavirusa koji uzrokuju prehladu kod ljudi.

Rezultati

Rezultati ukazuju na to da se većina sudionika razboljela tijekom prvog vala pandemije, odnosno prije ožujka. U razdoblju od ožujka do listopada, postotak sudionika s pozitivnim protutijelima se povećao sa 13,5% na 16,4% što i nije baš značajno povećanje. Rezultati su pokazali da IgM i IgG antitijela protiv nukleokapsida, nakon nekog vremena opadaju. No IgG antitijela (uključujući i ona s neutralizirajućim djelovanjem) ostaju stabilna tijekom vremena.

Koautorica studije navodi da su čak primijetili i povećanje IgG antitijela u 75% sudionika od petog mjeseca nadalje, bez ikakvog dokaza o ponovnoj izloženosti virusu. Iako nije bilo dokaza o ponovnoj izloženosti virusu, s obzirom da se radi o zdravstvenim djelatnicima, ne može se isključiti mogućnost da su bili u doticaju s malom dozom virusa tijekom vremena.

Što se tiče protutijela protiv humanih koronavirusa (koji uzrokuju prehladu), rezultati sugeriraju da bi mogli pružiti i djelomičnu zaštitu protiv COVID-19. Primijećeno je da su ljudi zaraženi SARS-CoV-2 imali nižu razinu protutijela koja nastaju tijekom prehlade. Asimptomatski bolesnici s COVID-19 infekcijom su imali veće razine protutijela na humane koronaviruse. Ovu tezu je potrebno još naknadno potvrditi, no to bi moglo objasniti zašto postoje tolike razlike u osjetljivosti na bolest unutar populacije.

Važna napomena: Koronavirusi su skupina virusa u koje ujedno i spada virus koji uzrokuje običnu prehladu. Iako spadaju u istu skupinu, različiti koronavirusi se ne mogu uspoređivati s obzirom na ozbiljnost bolesti koju izazivaju. 

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Istraživači s MIT-a dizajnirali su kvantni senzor za otkrivanje SARS-CoV-2. Iako je uređaj još uvijek teoretski, istraživači su koristili matematičke simulacije kako bi pokazali...

Znanost

Znanstvenici su završili sa 2. fazom nove metode liječenja tumora mokraćnog mjehura. Nova metoda se pokazala učinkovitija u eradiciranju tumora te su uz to...

Zdravlje i Medicina

Znanstvenici tvrde da bi tehnologija koja stoji iza cjepiva protiv COVID-19 mogla pomoći i u borbi protiv raka. Istraživači su osmislili cjepivo od dvije...

Bakterije i virusi

Istraživači s MIT-a i Harvarda dizajnirali su nosive biosenzore koji mogu otkriti prisutnost virusa u dahu osobe. Maske se aktiviraju gumbom, a rezultate testa...

Oglašavanje