Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Veliki znanstvenici

Thomas Edison: genijalac ili dobar biznismen?

Thomas Edison
Foto: Shutterstock

Thomas Alva Edison rodio se 11. veljače 1847. godine. Mnogi danas rijetko spominju njegovo ime, bez da se u raspravu uključi i ime Nikole Tesle. Naravno, to je zbog činjenice da mnogi vjeruju kako je Edison bio taj koji je pokupio mnoge zasluge za tuđe izume, među kojima su i Teslini. Bilo kako bilo, iako je Tesla netko tko je definitivno promijenio svijet nabolje, Thomas Edison se i dalje smatra velikim izumiteljem, posebice u njegovim Sjedinjenim Američkim Državama.

Kratki životopis

Thomas Edison
Foto: Shutterstock

Thomas Edison rodio se u Milanu, Ohio, SAD. Bio je sedmo i posljednje dijete Samuela i Nancy Edison. Njegove rane godine bile su obilježene čestim selidbama, dok je njegova obitelj jedva spajala kraj s krajem. Unatoč tome, bio je radoznalo dijete koje je voljelo nalaziti se okruženo raznim strojevima i eksperimentirati s novim idejama.

U dobi od 12 godina, Edison je počeo prodavati novine u vlakovima i brzo je razvio strast za čitanjem. Postao je gotovo opsjednut čitanjem knjiga o raznim temama, uključujući znanost i tehnologiju, a do svoje 15. godine sam je naučio nekoliko jezika. 1862. godine, Edison se preselio u Boston i počeo raditi kao telegrafist. Brzo je stekao reputaciju svojim inovativnim idejama i ubrzo ga je zaposlio Western Union u New Yorku.

Tu se Edison odlučio usredotočiti na vlastite izume i dobio je svoj prvi patent 1869. godine za električni stroj za glasanje. 1876. godine, Thomas Edison je osnovao Edison Electric Light Company, a sljedeće godine predstavio je izum praktične električne žarulje sa žarnom niti. Ovaj izum napravio je pravu revoluciju u svijetu, a Edison je postao jedan od najuspješnijih i najbogatijih izumitelja svih vremena.

Također je bio dobar pisac i pametan poslovni čovjek, a to dokazuje činjenica da je imao više od 1000 patenata za razne izume. Edisona se smatra jednim neumornim radnikom koji je čitav život posvetio svom poslu. Preminuo je 18. listopada 1931. u dobi od 84 godine.

“Moja žarulja je konačno savršena”

žarulja
Foto: Shutterstock

Izum električne žarulje imao je dubok utjecaj na svijet i promijenio je način na koji ljudi žive i rade. Prije izuma žarulje ljudi su se za osvjetljenje oslanjali na svijeće i plinska svjetla, ali žarulja sa žarnom niti pružala je pouzdaniji, učinkovitiji i sigurniji izvor svjetlosti. Mnogi pokušavaju osporiti Edisona koji je patentirao električnu žarulju ovog tipa, a razlog tome je činjenica da je ona postojala i prije nego što je se Thomas Edison dotaknuo.

Međutim, prije Edisona, žarulje su bile izuzetno kratkog životnog vijeka, što ih je činilo praktički neiskoristivima i bilo je jasno da im treba neki način poboljšanja. Edison je bio taj koji je prvi uspio demonstrirati žarulju koja je radila bez prestanka rekordnih 14 i pol sati. Uz to, bila je jeftinija i ekonomičnija od ostalih.

Edison se pobrinuo da svijet sazna kako je on taj koji je usavršio žarulju hvaleći se u New York Timesu riječima: “Moja žarulja je konačno savršena”. Mnogi su se znanstvenici morali složiti s time jer Edisonova žarulja doista je bila superiornija od svih ostalih, tako da se i danas najveće zasluge za nju pripisuju upravo Edisonu.

Rat struja

Rat struja bio je naziv svojevrsne bitke između dva konkurentska električna sustava u kasnom 19. stoljeću: istosmjerne struje (DC), koju je zagovarao Thomas Edison, i izmjenične struje (AC), koju su podržavali Nikola Tesla i George Westinghouse.

Dva su sustava koristila različite vrste električne struje za napajanje rasvjete i drugih električnih uređaja, a bitka između njih bila je jedna od prvih i najvažnijih bitaka za tehnološke standarde u povijesti. U to je vrijeme Edison bio jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih izumitelja na svijetu, a imao je snažan financijski interes u promicanju istosmjernih sustava. Vjerovao je da je izmjenična struja preopasna za korištenje u domovima i tvrtkama te je pokrenuo kampanju za odnose s javnošću za širenje lažnih i često opasnih informacija o izmjeničnoj struji u pokušaju da je diskreditira.

Unatoč tim naporima, izmjenična struja je na kraju postaje dominantan električni sustav, uglavnom zahvaljujući svojoj sposobnosti prijenosa električne energije na velike udaljenosti te nižoj cijeni. Rat struja završio je kasnih 1890-ih, kada je izmjenična struja postala standard za prijenos i distribuciju električne energije, a taj standard traje do danas.

Rat struja bio je ključni trenutak u povijesti električne energije i imao je trajan utjecaj na razvoj tehnologije i elektroindustrije, a pokazao je moć marketinga i odnosa s javnošću u oblikovanju javnog mišljenja.

Thomas Edison je usavršio neke od izuma

Edison
Foto: Shutterstock

Razlog zašto mnogi Edisona smatraju većim biznismenom od izumitelja je činjenica da su neki od njegovih najvećih izuma zapravo bile njegove unaprijeđene i novije inačice već prethodno izumljenih stvari.

Naravno, to ne umanjuje činjenicu da je Thomas Edison bio izuzetno inteligentan i snalažljiv čovjek te da je bila potrebna velika razina znanja kako bi se to postiglo. Recimo koji su, osim žarulje, neki od značajnijih izuma koji se nerijetko pripisuju njemu, a on ih je zapravo usavršio.

Telegraf

Iako je izum telegrafa Samuela Morsea 1830-ih i 1840-ih po prvi put omogućio komunikaciju na velikim udaljenostima, uređaj je imao svojih nedostataka. Operater je morao slušati dolazne točke i crtice u Morseovom kodu, što je usporavalo poruke na brzinu od 25 do 40 riječi u minuti. Britanski sustav za automatski ispis koda tintom na papiru postigao bi najviše 120 riječi u minuti.

Između 1870. i 1874., Thomas Edison je razvio daleko bolji sustav, u kojem je telegrafski prijemnik koristio metalnu iglu za označavanje kemijski tretiranog papira, a koji se zatim mogao provući kroz uređaj nalik pisaćem stroju. Mogao je zabilježiti do 1000 riječi u minuti, što je omogućilo brzo slanje dugih poruka.

Telefonski odašiljač

Alexander Graham Bell bio je taj koji je patentirao telefon 1876. godine. Međutim, Thomas Edison je uz svoj talent za nadogradnju tuđih inovacija pronašao način kako poboljšati Bellov odašiljač koji je bio ograničen u tome koliko telefoni mogu biti udaljeni. Edison je došao na ideju korištenja baterije za pružanje struje na telefonskoj liniji i za kontrolu njezine snage korištenjem ugljika za mijenjanje otpora.

Dok je razvijao svoj telefonski odašiljač, Edison je dobio ideju o stvaranju stroja koji bi mogao snimati i reproducirati telefonske poruke. Ta ga je ideja navela na razmišljanje o snimanju glasova, ali i glazbe te drugih zvukova.

Krajem 1877. angažirao je strojara da izradi uređaj, a Thomas Edison je na njemu snimio dječju pjesmicu “Mary Had a Little Lamb”. Sljedeće godine dobio je patent za dizajn.

Thomas Edison recitira “Mary Had a Little Lamb”

Kinetoskop

U kasnim 1880-im godinama, Thomas Edison je nadzirao razvoj tehnologije u svom laboratoriju, a posvetio se kinetoskopu. Većinu posla na kinetoskopu, ranom obliku filmske kamere, zapravo je obavio Edisonov zaposlenik William Kennedy Laurie Dickson. Filmovi su postali velika industrija, a Edisonova kamera brzo je zamijenjena inovacijama braće Lumière.

Oni su stvorili kombinaciju kamere, pisača i projektora, koja je publici omogućila zajedničko gledanje filma. No, Edison se prilagodio i njegova je tvrtka postala uspješan rani filmski studio, izbacujući mnoštvo nijemih filmova između 1890-ih i 1918., kada je obustavila proizvodnju.

Akumulator za automobile

Kad su automobili razvijeni kasnih 1800-ih, električna vozila bila su popularnija od onih opremljenih motorima s unutarnjim izgaranjem na benzin. No, rani električni automobili imali su veliki nedostatak. Baterije koje su koristili bile su teške i sklone ispuštanju kiseline koja je nagrizala unutrašnjost automobila.

Thomas Edison je odlučio prihvatiti izazov kreiranja lakše, pouzdanije i snažnije baterije. Nakon opsežnog istraživanja, Edison je kreirao pouzdanu alkalnu bateriju i 1910. započeo njezinu proizvodnju. Njegov je rad, međutim, ubrzo zasjenio Fordov razvoj jeftinog automobila Model T, koji je pokretao motor s unutarnjim izgaranjem. Ipak, Edisonova baterija korištena je u rudarskim svjetiljkama, vlakovima i podmornicama te pretvorena u najuspješniji proizvod Edisonove kasnije karijere.

Često osporavan, ali vrlo bitan dio povijesti

Thomas Edison je netko koga većina gleda na jedan od dva načina: genijalac ili kradljivac tuđih ideja. No, to ne mora biti tako. Iako je način na koji je usavršavao tuđe izume, a zatim ih često pripisivao sebi bio nešto što mnogi zamjeraju Edisonu, ne može se umanjiti činjenica da se radilo o velikom umu. Da nije on bio taj koji je usavršio neke velike izume, na njegovom mjestu bi se sigurno našla neka druga osoba.

Mnogi čak vjeruju i da su famozne riječi Nikole Tesle: “Nije mi žao što su krali moje ideje, žao mi je što nisu imali svoje”, izrečene upravo zbog Edisona, ali zapravo ne postoji niti jedan dokaz da je on to uopće izjavio. Upravo je Tesla jedan od glavnih razloga zašto mnogi ne pridaju više zasluga Edisonu jer uglavnom se na njih gleda kao na dva konkurenta, među kojima je Tesla bio daleko veći genijalac, a mi moramo odabrati samo jednoga od njih dvojice.

Bilo kako bilo, Thomas Edison ostavio je jedan neizbrisiv trag u povijesti, a njegov životni rad inspiracija je mnogima te će to sigurno i nastaviti biti u budućnosti.

Možda će vas zanimati

Astronomija

Povećano je zanimanje za neidentificirane leteće objekte (NLO) nakon što je Pentagon u svom izvješću iz 2021. godine otkrio anomalne objekte u američkom zračnom...

Veliki znanstvenici

Radikalna teorija koja dosljedno povezuje gravitaciju i kvantnu mehaniku, istovremeno zadržavajući Einsteinov klasični koncept prostor-vremena, predstavljena je u dva istodobno objavljena rada od strane...

Arheologija i paleontologija

Doba drevnog Egipta obavijeno je tajanstvenošću i misterijima. S izgradnjom piramida do Tutankamonove enigmatične i prerane smrti, Egipat je bogat skrivenim znanjima koja možda...

Biljke i životinje

Istraživanja o anatomiji morskih zvijezda otkrila su iznenađujuće saznanje da njihova struktura više nalikuje na glavu nego na tijelo s udovima kako smo uvijek...