Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Psihologija

Zašto je kod nekih ljudi strah od javnog nastupa veći od straha od smrti?

Većina ljudi osjetila je strah pred javnim nastupom u nekoj mjeri.

Strah se može definirati kao pobuđeno averzivno emocionalno stanje čija je funkcija priprema organizma na suočavanje sa prijetećom situacijom.

Ovaj strah toliko je ozbiljan da ga mnogi ljudi ocjenjuju većim od smrti kad su ispitani o svojim najvećim strahovima. Podaci s Instituta za statisička istraživanja mozga procjenjuju da 74 posto populacije ima strah od javnog govora i iskustvo fizičke nelagode na samu pomisao, a neki ulože puno truda upravo u izbjegavanje takvih situacija.

Kako se netko može bojati javnog nastupa više nego same smrti? Evolucijski odgovor je da su ljudi, u suštini, društvene životinje.

Naši preci znali su preživjeti velike prijetnje, poput većih predatora i gladi, surađivanjem u grupi. Članovi grupe mogli su obavijestiti druge o prijetnji koja je u blizini ili im pomoći u borbi. Ovaj grupni mentalitet koji je doslovno značio život ili smrt oblikovao je društvena bića kakva smo danas, ali je i potaknuo strah od isključivanja. Evoluirali smo kako bismo štitili vlastitu reputaciju jer progon iz grupe ima fatalne posljedice, piše Curiosity. Kip Williams, profesor psiholoških studija na Sveučilištu Purdue u Indiani, objasnio je za Psychology Today: “Isključenje nije samo oblik društvene smrti, nego i rezultira smrću. Životinja se ne može sama obraniti od predatora, ne može sakupiti dovoljno hrane i slično, i obično umre u kratkom roku.”

Iako je ovo netočno za današnje ljude, instinkt za preživljavanjem na djelu je i kada mozak procijeni javni nastup kao opasnu situaciju. Urođeni odgovor borbe ili bijega (eng. fight-or-flight response) koji aktivira hipotalamus, odašilje hormone i potiče rad nadbubrežnih žlijezda, što rezultira otpuštanjem adrenalina u krvotok. Otud znojni dlanovi, ubrzani rad srca i želja za bijegom.

Tražili ste na googlu:

https://geek hr/znanost/clanak/zasto-je-kod-nekih-ljudi-strah-od-javnog-nastupa-veci-od-straha-od-smrti/

gnothi seauton

6 komentara

6 Comments

  1. Don Bosko Boich

    rujan 4, 2017 kod 11:57 am

    nemaju diktatori , lažljivi politićari , svećenici , razni gurui problema s tim

  2. Loš Utjecaj

    rujan 4, 2017 kod 12:35 pm

    tusam i ja negde smješten među njima nisam društven baš

  3. Zac Amer

    rujan 4, 2017 kod 1:30 pm

    Da, taj prokleti STRAH. STRAH je glavno oružje da bi čovjek vladao nad čovjekom. Čovjek ne zna kako nešto postiči, pa onda izmišlja koje kakve čudne priče da bi malo dijete natjerao da nešto postigne. Mene je moja baka uvijek “PLAŠILA”; “ako ne pojedeš sve iz tanjura, žena će ti biti ružna!” Tako da ja još i dan, danas svoj tanjur izmažem kruhom! Okay, šalu na stranu; ja mislim da su učitelji glavni razlog za STRAH, koji učenike plaše onim prokletim ocjenama od 1. do 12, razreda pa sve do faksa! Tako da ih taj STRAH prati kroz čitav živo, kad se trebaju dignuti od stola i prozborit koju suvislu rečenicu! I, zato sam ja za to da se to prokleto brojčano ocjenivanje učenika UKINE! Je, pa što onda? JEDNOSTAVNO; kad je ionako sve podređeno prokletom manipulativmom monetarnom sistenu; treb uvesti KUNSKO OCJENjVANJE od 1 do 10 KUNA, kod svih pismenih testova. KUNE koje bi automatski sjedale na učeničko studentske bankovne račune iz DRŽAVNOG PRORAČUNA! Pa, neka se oni sad’ m i s l e jack! ; ))

  4. Vesna Lokar

    rujan 4, 2017 kod 3:32 pm

    Ljudi su društvene životinje? :/
    Životinje se ponašaju po nagonu, a ljudi su moralna bića.
    U kojem se to trenutku razvila svijest o moralu pri prijelazu iz životinje u čovjeka? Baš me zanima.

    • Jelena Lukačević Krstić

      rujan 4, 2017 kod 4:22 pm

      I ljudi se dobrim dijelom ponašaju nagonski. Nagon za hranom, razmnožavanjem, zaštitom potomstva, sve je uvjetovano biokemijskim procesima u mozgu.
      S druge strane, i kod životinja nalazimo oblike ponašanja koji nisu nagonski uvjetovani nego su rezultat složenijih kognitivnih procesa.
      I svijest o moralu je biokemijski proces koji je evolucijski nastao kasno, ne u trenutku nego kroz milijune godina.

    • Vesna Lokar

      rujan 4, 2017 kod 4:39 pm

      Dakle, biokemijski procesi u mozgu su zaslužni za naše ponašanje? Kako su dospjeli u mozak? I odakle potječu? Zanimaju me detalji i dokazi, ne pretpostavka u milijune godina. Vašom logikom, moral evoluira, apsolutni standardi ne postoje. Onda je sve relativno i dopušteno, i ne možemo nikome suditi za njegovo ponašanje. Onda je i Hitler bio u pravu.
      Zašto sada ne nalazimo prijelazne oblike? Životinje su životinje, ljudi su ljudi. A to što dijelimo neke značajke samo znači da imamo istog Kreatora.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Psihologija

Popularno

Na Vrh