Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Zašto smo umorni nakon naporna razmišljanja?

Mozak čini oko 1/50 naše ukupne tjelesne težine, ali troši 1/5 kisika koji udišemo. Prirodna je pretpostavka da preopterećenje mozga dovodi do neke vrste letargije, ali to zapravo nije tako.

Image converted using ifftoany

Većinu energije koju troši, mozak koristi tek za održavanje svojih osnovnih funkcija. Ostatak, oko 1/10 energije troši na upumpavanje iona natrija i kalija preko staničnih membrana mozga, što je jednostavan proces koji neurone održava spremnima za djelovanje. Određene mentalne aktivnosti poput razgovora s prijateljima ili rješavanja križaljke, ne troše veliku količinu dodatne energije.

Međutim, provedene studije potvrđuju da ljudi usporavaju nakon izvođenja težih mentalnih zadataka. Samuele Marcora sa Sveučilišta u Kentu izveo je eksperiment pri kojem je ispitanike podijelio u dvije grupe. Prva grupa dobila je zadatak da odigra mentalno izazovnu kompjutersku igru dok su ispitanici iz druge grupe gledali dokumentarni film o vlakovima i sportskim automobilima.

Nakon toga je nad jednima i drugima obavljen test izdržljivosti na sobnom biciklu. Marcora je ustanovio da su ljudi koji su bili “mentalno iscrpljeni” igranjem kompjuterske igre, pokazali bitno manju izdržljivost od onih koji su gledali dokumentarac. Izgledalo je kao da ih je naporno razmišljanje fizički iscrpilo.

Marcora istovremeno nije pronašao nikakvu vezu između mentalnog zadatka i kardiovaskularne reakcije, poput krvnog tlaka, srčanih otkucaja ili potrošnje kisika. Drugim riječima, njihova mentalna vježba nije trebala toliko utjecati na njihovo fizičko stanje, samo se promijenila njihova percepcija o težini fizičkog zadatka. On objašnjava dobivene rezultate pomoću novog psihobiološkog modela koji ravnotežu između motivacije i uloženog truda promatra kao glavni čimbenik u tome koliko ćemo zapravo izdržati određeni fizički napor.

Prestat ćemo s vježbanjem, ne zato što naši mišići trebaju veću količinu kisika i dodatnu energiju već zato što je napor koji trebamo uložiti veći od nagrade koja će za to uslijediti. Zato nas ne bi trebalo čuditi što nam je nakon dana koji smo proveli na poslu, sjedeći u udobnim stolicama, ipak teško obavljati određene zadatke i osjećamo se umorni.

Marcora se nada da će rezultati njegova istraživanja pomoći u pronalaženju načina da se borimo protiv mentalnog umora. Jedna od opcija je kofein. Marcora je proveo pokuse financirane od strane Britanskog ministarstva obrane, pri kojima se koristio žvakaćim gumama s visokim dozama kofeina koje omogućuju njegovu znatno bržu apsorpciju od kofeinskih tableta ili kave.

Rezultati su pokazali da kofein znatno utječe na okretanje procesa opadanja fizičke izvedbe zadatka prouzročenog mentalnim umorom. Marcora pretpostavlja da kofein blokira utjecaj adenozina , kemikalije koja je sastavni dio našeg mozga i koji se povezuje s mentalnim umorom.Još je zanimljivija njegova ideja da bi se mozak mogao trenirati, kako bi se povećala izdržljivost i smanjio utjecaj mentalnog umora.

Marcora radi na tome i ako se njegovi testovi pokazu uspješnima bit će to uvjerljiv dokaz o psihobiološkoj teoriji uzroka umora. To bi moglo omogućiti sportašima i svima koji su izloženi fizičkim naporima, da na potpuno nov način poboljšaju svoje performanse u trenutku kad im se čini da njihovo tijelo taj fizički napor više ne može podnijeti.

Izvor: TheGlobeandMail, PopSci

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Neuroznanost

Sljedeći put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, pokušajte ovo: nemojte zijevnuti. Šanse da će vam biti prilično teško suzdržati se prilično su...

Neuroznanost

Army Research Office (ARO) obvezao se uložiti u projekt 6,25 milijuna dolara, a istraživanje će se provoditi u sljedećih 5 godina

Oglašavanje