Taman kad pomislimo da smo sve vidjeli, Majka Priroda nam priredi još jednu neobičnost. Dobrodošli u čudesan svijet geoloških manifestacija poznatih kao trovanti. Ove rijetke gomoljaste kamene stijene mogu se naći samo u malom gradu u Rumunjskoj koji se zove Costesti. Toliko su ovi trovanti fantastični da su našli mjesto u lokalnom folkloru. Neki kažu da rastu, hodaju i čak rađaju bebe trovante. Znanost kaže da su vjerojatno u pravu.
Što su trovanti?
Trovanti su kuglaste stijene blago nepravilnog oblika. Mogu biti manje od nekoliko milimetara u promjeru i težiti samo nekoliko grama, ili se mogu vinuti u visinu do 4,5 metara i težiti nekoliko tona. Ove neobične gromade koje prkose gravitaciji zbunjuju promatrače od 18. stoljeća, a mnoge znatiželjne duše sumnjaju da se radi o jajima dinosaura, fosilima biljaka ili čak vanzemaljskim letjelicama.
Znanstvenici su vjerovali da su trovanti vrsta konkrecije – humak mineralne tvari (posebno kamena i konglomerata) ugrađen u slojeve stijena vapnenca, pješčenjaka ili škriljevca. Često nastaju od minerala koji se talože iz vode skupljene oko jezgre kamenčića, lista, školjke, kosti ili fosila.
Međutim, 2008. godine Međunarodni geološki kongres u Oslu ustvrdio je da su trovanti netočno klasificirani kao konkrecije jer nije bilo mineralne razlike između kamenja i slojeva pješčenjaka na kojima se nalaze. U njima također nije bilo jasne jezgre.
Što god oni bili, znanstvenici vjeruju da je na temelju njihovog sastava i položaja na vrhu pijeska ovo čudno kamenje starije od čovjeka – oblikovano potresima prije oko 5,3 milijuna godina, tijekom podepohe srednjeg miocena. Okolni pijesak također sugerira da je to područje bilo drevno morsko okruženje, što može objasniti zašto se fosili školjkaša i puževa ponekad mogu pronaći u njima.
Ovo kamenje može rasti i množiti se
Još jedna neobičnost u vezi s trovantima – oni izlučuju cement. Zbog ovog talenta neki ljudi misle da su možda živa bića, a ne samo kamenje. Ovo istjecanje cementa događa se nakon jake kiše. Kada trovanti apsorbiraju minerale kiše, minerali dolaze u kontakt s kemikalijama koje su već prisutne u kamenu, uzrokujući reakciju pritiska koja tjera stijene da rastu u opsegu. To nije nešto što možete vidjeti da se događa. Istraživači kažu da je stopa taloženja trovanata otprilike 4 do 5 centimetara svakih 1000 godina.
Taj isti fenomen je ono što uzrokuje množenje ili “reprodukciju” trovanta, kako bi neki rekli. Kada se nova kuglica rasta pojavi, vjerojatno iz vode koja utječe samo na jednu stranu stijene, i postane dovoljno velika, može se odvojiti od “matične” stijene i stvoriti bebe trovante.
Poput kotrljajućeg kamena
Neki ljudi također vjeruju da trovanti mogu “hodati”, poput takozvanog putujućeg kamenja u Dolini Smrti koje izgleda kao da samostalno putuje ravnim pustinjskim krajolikom. Jedan je istraživač navodno snimao trovante dva tjedna i tvrdio da se jedan pomaknuo oko 2,5 milimetara. Dok su mnogi akademici skeptični prema tvrdnjama o “hodanju trovanta”, oni ne poriču mogućnost da bi zagrijavanje ili hlađenje tla moglo uzrokovati kretanje kamenja po površini.
Gdje mogu vidjeti trovante?
Trovanti se gotovo isključivo nalaze u rumunjskom okrugu Valcea u kamenolomu pijeska blizu sela Costesti, uz potok Gresarea ili u susjednom selu Otesani. Kako bi se zaštitili ovi neobični geološki primjerci, 2004. godine u okrugu Valcea u Rumunjskoj izgrađen je “Muzeul Trovantilor” ili Muzej prirode Trovants, koji je sada pod zaštitom UNESCO-a.
