Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Znanstvenici stvorili embrij miša sa 6 nogu i bez genitalija

Normalan embrij miša (lijevo) pored embrija s šest nogu bez genitalija (desno). Izvor: Lozovska et al., Nature Communications, 2024 (CC BY 4.0)

Znanstvenici su upravo prešli granice onoga što smo mislili da je moguće u biologiji – i možda čak i u znanstvenoj fantastici. Zamislite miša, ali ne bilo kakvog. Ovaj ima šest nogu i – čekaj, gdje su mu genitalije? Da, dobro ste pročitali. Ova mala stvorenja ne slijede uobičajena pravila anatomije kakva smo učili u školi.

Neočekivani rezultati u genetskom laboratoriju

Priča počinje s timom biologa predvođenim Moisésom Mallom, koji su se igrali s genima u potrazi za dubljim razumijevanjem razvoja kralježnice u embrijima miševa. Ali kao u svakom dobrom eksperimentu, prava magija leži u neočekivanom. Umjesto predvidljivih promjena, jedan od embrija iznenadio je tim s dodatnim parom nogu tamo gdje bi, prema pravilima prirode, trebale biti genitalije.

“Nisam ja izabrao projekt, projekt je izabrao mene”, rekao je Mallo, sugerirajući da su ga neplanirani rezultati istraživanja vodili prema otkrićima koja bi mogla promijeniti način na koji razumijemo biologiju.

DNA kao kreator tijela

Znanstvenici su već znali da se tijelo embrija oblikuje postupno, od glave do repa, kroz seriju kompleksnih procesa. Međutim, ovaj eksperiment otkrio je nešto sasvim novo o ulozi proteina Tgfbr1 (ili, ako želite biti tehnički precizni, transformirajućeg faktora rasta-beta receptora tipa 1). Ovaj protein, kako se čini, ima ključnu ulogu u određivanju postaje li određena struktura u embriju ud ili genitalija.

Ono što je fascinantno jest da Tgfbr1 utječe na način savijanja DNA unutar stanica, što zauzvrat mijenja način na koji se drugi geni izražavaju. Dakle, kad su znanstvenici isključili ovaj protein, priroda je uzela stvari u svoje ruke, transformirajući ono što su trebale biti genitalije – u dodatne noge.

Šire implikacije za znanost i evoluciju

Ovo otkriće nije samo “hej, pogledajte ovog čudnog miša”; ima duboke implikacije za naše razumijevanje evolucije i razvojne biologije. Znanstvenici se nadaju da će daljnja istraživanja pokazati kako se Tgfbr1 može koristiti za razumijevanje razvoja drugih složenih struktura, kao što je reptilski hemipenis.

Rad Malloa i njegovog tima ukazuje na to da su čak i unatoč milijunima godina evolucije, osnovni mehanizmi koji kontroliraju razvoj naših tijela ostali iznenađujuće slični. To otvara nove mogućnosti za istraživanje kako se određene strukture mogu transformirati ili vraćati na prethodne stanje tijekom evolucijskog procesa.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications ne samo da nam pruža uvid u tajanstveni svijet genetskih promjena i razvoja embrija, već nas i podsjeća na čuda koja još čekaju da budu otkrivena u DNK spiralama koje nas grade. U svijetu znanosti, ponekad su najveća otkrića ona koja najmanje očekujemo.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Planete i mjeseci

Pozdrav, svemirski entuzijasti! Jeste li čuli za najnovije vijesti iz svemira? Znanstvenici su otkrili da Mars nije sam na svojem putovanju oko Sunca. Da,...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...