Kositar je poznat još od davnih vremena. Svijetla, srebrno bijela kovina poznata pod nazivima kositar ili kalaj, počela se upotrebljavati još oko 1000. godine prije naše ere. Kositar su u to doba koristili stari Feničani. Oni su plovili kroz Gibraltarski tjesnac do otoka (vjerojatno do južnih obala Engleske) koje su nazivali Kasiteridi ili Kositarni otoci.
Danas se ruda kositra naziva, prema imenu tih otoka, kasiterit. Kositar se rijetko nalazi u čistom ili prirodnom obliku. U prirodi ga nalazimo u kasiteritu, rudi što se javlja u dva oblika – u primarnom, kao žica ili žila u zemlji, i u slojevima što ih nanosi voda i što se ispiraju u postupku sličnom ispiranju zlata. Ruda kositra se najprije drobi, pa se iz nje vodom ispiru pijesak i glina. Tako očišćena ruda se miješa s koksom i vapnencom ili pijeskom, pa se sve to zagrijava u visokim pećima.
U daljem postupku se sirova kovina kositar, koji pada na dno visoke peći, izdvaja iz ostale mase, pa se potom pročišćava ili rafinira na dva načina. Postupak pročišćavanja korištenjem vatre sastoji se u topljenju kositra u velikim loncima. Pri tomu se u masu koja silovito ključa stavljaju motke od sirova drveta. Drvo proizvodi određene plinove. Na taj način kovina isplivava na površinu, pa na nju djeluje kisik iz zraka i pročišćuje ga. S površine mase koja ključa skida se sloj oksida što se tu stvara, pa se konačno dobiva relativno čist kositar. Kad se kositar pročišćuje pod djelovanjem električne struje, kovina se rastvara, a potom taloži u čistom obliku.
Kositar je srebrno bijela, sjajna kovina i lako se može zagrepsti, budući da je mekan. Zbog svojih kemijskih osobina, vrlo je dragocjen. On je jedna od najotpornijih kovina prema koroziji koja nastaje uslijed djelovanja atmosferskih sila.
Budući da kositar ne podliježe koroziji, tj. nagrizanju, koristi se kao zaštita ostalih kovina. Limenke, koje su napravljene od tankih listova željeza, presvučene su tankim slojem kositra s obje strane. Kositar, naime, sprečava hrđanje željeza. Pošto je otporan i na slabije kiseline, kositar je idealno sredstvo za oblaganje limenki u koje se pohranjuje hrana. Gotovo dvije trećine svjetske proizvodnje kositra potječe iz Malaje, Indonezije i Bolivije.
