Biologija

Kako se dabrovi hrane?

kako-se-hrane-dabrovi

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke.

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Nalazi na najvišem stupnju razvoja po svojoj veličini, tjelesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi glodavci, tako i dabrovi imaju četiri moćna sjekutića izrasla u obliku dlijeta. Zahvaljujući upravo tim jakim zubima, dabrovi mogu obarati čitava debla, vješto ih raskomadati i upotrijebiti ih bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana, koje redovito predstavljaju pravo majstorstvo u gra­đevinarstvu. Hrane se isključivo drvećem, grančicama ili mladicama, kao i korijenjem vodenih biljki.

Zašto dabrovi grade brane?

Dabrovi žive u vodi i vrlo su aktivni tijekom čitave zime. Zbog toga im je potrebno riječno korito dostatno duboko da se tijekom zime ne smrzne do dna.

Branu grade da bi podigli razinu vode u jezeru ili u potoku gdje žive! Za izgradnju svoje brane dabar upotrebljava drvo vrbe, johe ili drugo šiblje koje slaže po dnu potoka. To sve skladno povezuje muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabar reda grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Najčešće grane puste korijen, a stabljike ili grančice se isprepliću, te brana bude još čvršća i otpornija.

Da prereze drvo, dabar najprije snažno zagri­ze svojim sjekutićima i na drvetu načini dva ureza, jedan iznad drugoga. Potom glođe drvo između ureza. Da bi pregrizao grančicu debelu tri centimetra, dabar treba zagristi samo jedan­put ili dvaput. Najčešća građa koju upotrebljava je drveće debljine 20 do 25 centimetara; jedno tako debelo dabar je u stanju pripremiti i prerezati za samo jednu noć. Dabar gotovo uvijek uzima mekano drvo, kao što je, na primjer, jasika, sjevernoamerička topola, joha, vrba i breza.

Pošto dabrovi jedu isključivo liku, unutarnji sloj kore izdanaka drveća ili korijenja, oguljene stabljike ili korijenje upotrebljava za pojačava­nje zidova svojih brana. Dabrova brana je pros­ječno visoka oko dva metra, ali može biti dugačka i do 300 metara!

Dabrova jazbina obično je stan-koliba izgra­đena na obali rijeke ili potoka, šibljiku, u plićaku, u bari ili močvari. Pod takvog skrovišta obvezatno se nalazi iznad razine vode i sav je pokriven usitnjenim iverjem. Ulaz u skrovište uvijek se nalazi pod vodom.

Na izmaku ljeta i tijekom jeseni dabrovi skupljaju hranu i ostavljaju je za duge zimske dane. Zato se u neposrednoj blizini njihova skloništa mogu naći naslagano korijenje žbunja, grane i grančice, dok su deblji panjevi i čitave klade brižljivo poredani. Takve rezerve hrane dabrova dostižu visinu i do 1,5 metara i sadrže na stotine grana ili mladih stabala.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

POPULARNO

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

Copyright 2019 e-Kako. All Rights Reserved.

Vrh