Biologija

Kako se dabrovi hrane?

kako-se-hrane-dabrovi

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke.

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Nalazi na najvišem stupnju razvoja po svojoj veličini, tjelesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi glodavci, tako i dabrovi imaju četiri moćna sjekutića izrasla u obliku dlijeta. Zahvaljujući upravo tim jakim zubima, dabrovi mogu obarati čitava debla, vješto ih raskomadati i upotrijebiti ih bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana, koje redovito predstavljaju pravo majstorstvo u gra­đevinarstvu. Hrane se isključivo drvećem, grančicama ili mladicama, kao i korijenjem vodenih biljki.

Zašto dabrovi grade brane?

Dabrovi žive u vodi i vrlo su aktivni tijekom čitave zime. Zbog toga im je potrebno riječno korito dostatno duboko da se tijekom zime ne smrzne do dna.

Branu grade da bi podigli razinu vode u jezeru ili u potoku gdje žive! Za izgradnju svoje brane dabar upotrebljava drvo vrbe, johe ili drugo šiblje koje slaže po dnu potoka. To sve skladno povezuje muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabar reda grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Najčešće grane puste korijen, a stabljike ili grančice se isprepliću, te brana bude još čvršća i otpornija.

Da prereze drvo, dabar najprije snažno zagri­ze svojim sjekutićima i na drvetu načini dva ureza, jedan iznad drugoga. Potom glođe drvo između ureza. Da bi pregrizao grančicu debelu tri centimetra, dabar treba zagristi samo jedan­put ili dvaput. Najčešća građa koju upotrebljava je drveće debljine 20 do 25 centimetara; jedno tako debelo dabar je u stanju pripremiti i prerezati za samo jednu noć. Dabar gotovo uvijek uzima mekano drvo, kao što je, na primjer, jasika, sjevernoamerička topola, joha, vrba i breza.

Pošto dabrovi jedu isključivo liku, unutarnji sloj kore izdanaka drveća ili korijenja, oguljene stabljike ili korijenje upotrebljava za pojačava­nje zidova svojih brana. Dabrova brana je pros­ječno visoka oko dva metra, ali može biti dugačka i do 300 metara!

Dabrova jazbina obično je stan-koliba izgra­đena na obali rijeke ili potoka, šibljiku, u plićaku, u bari ili močvari. Pod takvog skrovišta obvezatno se nalazi iznad razine vode i sav je pokriven usitnjenim iverjem. Ulaz u skrovište uvijek se nalazi pod vodom.

Na izmaku ljeta i tijekom jeseni dabrovi skupljaju hranu i ostavljaju je za duge zimske dane. Zato se u neposrednoj blizini njihova skloništa mogu naći naslagano korijenje žbunja, grane i grančice, dok su deblji panjevi i čitave klade brižljivo poredani. Takve rezerve hrane dabrova dostižu visinu i do 1,5 metara i sadrže na stotine grana ili mladih stabala.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh