Na grčkome jeziku Biblia znači “knjige”. Biblija je knjiga koja je temelj kršćanske religije i možete ju pronaći u svakoj crkvi ili kapelici. Sastoji se od dva glavna dijela – Staroga zavjeta i Novoga zavjeta. Zavjet je riječ koja označuje obećanje ili dogovor između ljudi i Boga. Biblija se još naziva i Svetim pismom.
Stari zavjet
Prvi kršćani bili su Židovi koji su za Božju službu upotrebljavali židovske zapise pisane hebrejskim jezikom. Kršćani su ih preradili i podijelili u 46 knjiga te zajedno nazvali Stari zavjet.
Protestanti imaju 39 knjiga. U tim se knjigama nalaze mitovi, legende, povijest, poezija i Božje zapovijedi prema kojima se ljudi trebaju voditi u životu. U pričama se spominju Abraham, Mojsije i proroci, kao što su Amos, Hošea, Ezekiel i Izaija, koji su se trudili ohrabriti narod da se ne odriče Boga u teškim vremenima. Kršćani vjeruju da su proroci pripremili svijet za Isusov dolazak.
Novi zavjet
Kršćani su Staromu zavjetu dodali još 27 knjiga Novoga zavjeta. Novije zavjet bio napisan na grčkome jeziku. Isusov život i učenje opisani su u četiri evanđelja. Evanđelje je riječ grčkoga podrijetla i znači ‘dobre vijesti’. Povijest rane Crkve ispričana je u knjizi pod naslovom “Djela apostolska” i u poslanicama – pismima sv. Pavla i drugih apostola pripadnicima novih crkava u Korintu, Efezu, Rimu i drugim gradovima. Sve su te knjige nastale u stoljeću nakon Isusove smrti. Popis knjiga koje će biti uključene u Novi zavjet napravljen je tek u 4. stoljeću.
Prijevod Biblije
Biblija je s grčkog i hebrejskog prvo bila prevedena na latinski jezik. Latinski je stoljećima bio službeni crkveni jezik zapadne Europe, ali problem je bio u tome što su ga razumjeli smo obrazovani ljudi.
U vrijeme reformacije, tijekom 16. stoljeća, Martin Luther, Jean Calvin i ostali protestanti smatrali su da kršćani sami trebaju čitati Bibliju. To je razumijevalo i prijevode na mnoge jezike, tiskanje velikoga broja primjeraka i opismenjivanje naroda. Sam je Luther započeo rad na njemačkome prijevodu Biblije 1521. godine. Engleski prijevod cijele Biblije izdan je u vrijeme vladavine kralja Henrvja VIII. Biblija je danas prevedena na više od 1100 jezika i smatra se najprodavanijom knjigom na svijetu.
Ne može se pouzdano reći kada se Biblija počela prevoditi na živi narodni hrvatski jezik. Najstariji prijevodi biblijskih odlomaka na hrvatski jezik poznati su u Hrvatskoj od 13. stoljeća, a u 16. stoljeću javlja se prvi pokušaj da se Biblija prevede u cjelini. Hrvati su prvi potpuni tiskani prijevod Biblije dobili 1831. godine iz pera slavonskoga franjevca Petra Katančića. Bibliju je prvi tiskao Johann Gutenberg u Njemačkoj, i to između 1452. i 1456. godine.
