Republika Hrvatska smještena je na kontaktu Srednje, Jugoistočne Europe i Sredozemlja.Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na površini od 56 542 km2 živjelo je 4 437 460 stanovnika, čime se Hrvatska svrstala u red rjeđe naseljenih europskih država. Oko 90% stanovništva čine Hrvati, dok su od nacionalnih manjina najbrojniji Srbi (4,5%), Bošnjaci (0,47%), Talijani (0,44%) i Mađari (0,37%). Glavni i ujedno najveći hrvatski grad je Zagreb (779 145 stan.), dok su ostali veći gradovi -Split (175 140), Rijeka (144 043) i Osijek (90 411) – središta velikih hrvatskih regija: Dalmacije, Hrvatskog primorja i Slavonije.
U reljefnom smislu, Hrvatska se dijeli na tri cjeline: Panonsku, Gorsku i Primorsku Hrvatsku.
Sjeverom i istokom Hrvatske prostire se južni dio Panonske nizine. U davnoj geološkoj prošlosti na tome se području nalazilo Panonsko more, iz kojega su poput otoka stršale danas najviše planine Panonske (Nizinske) Hrvatske: Žumberačka gora, Ivanščica, Medvednica te niz slavonskih planina koje okružuju plodnu i vinorodnu Požešku kotlinu.
Prostor središnje i istočne Hrvatske omeđen je dvjema najduljim hrvatskim rijekama – Dravom na sjeveru i Savom na jugu, dok veći dio istočne granice čini rijeka Dunav. Upravo te tri rijeke spominju se i u hrvatskoj himni Horvatska domovina. Ravničarski teren, plodno tlo i ne odviše surova klima pogodovali su razvoju poljoprivrede u istočnoj Hrvatskoj. Preostali, pogotovo urbani, dio ove cjeline orijentirao se uglavnom na industrijsku proizvodnju. U posljednje se vrijeme razvija i kontinentalni turizam, budući daje ponuda vrlo raznolika; od toplica (najviše ih je u Hrvatskom zagorju), preko kulturno-povijesnih spomenika (npr. zagrebačka katedrala i Gornji grad, dvorci Hrvatskog zagorja, osječka Tvrđa, do kulturnih manifestaciji (npr. Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Špancirfest, Smotra folklora u Zagrebu, Varaždinske barokne večeri).
Između panonskog i jadranskog dijela Hrvatske smjestila se Gorska (Planinska) Hrvatska. Prostor Like, Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske udoline prije nekoliko desetljeća zahvatio je proces depopulacije, što nažalost traje i danas. Pod vrhovima Velebita, Plješevice, Velike Kapele i Risnjaka teta neke od najčišćih europskih rijeka (Gacka, Lika, Dobra. Kupa), što je, medu ostalim, razlog da po novoj cestovnoj mreži u ovaj kraj dolazi sve više turista željnih odmora u očuvanoj prirodi.
Posljednja hrvatska prirodna cjelina jest Primorska (Jadranska) Hrvatska. To je, kao i Gorska Hrvatska, područje krša, koji je nastao kao posljedica međusobnog djelovanja vapnenca i vode. Rezultat su čudesne stijenske formacije, od kojih su najzanimljiviji speleološki objekti. Krške su i rijeke ovoga prostora (Zrmanja, Cetina), koje nerijetko prolaze usjecima najviših dalmatinskih planina(Dinara, Biokovo, Mosor). Od vapnenca su građeni gotovo svi hrvatski otoci, otočići, hridi i grebeni, kojih ukupno ima više od 1100. Najveći su Cres i Krk, dok su najveća dva poluotoka Istra i Pelješac. Blaga, većinom sredozemna klima te čisto i toplo more bili su preduvjet za razvoj turizma prije više od 120 godina, kad je u Opatiji otvoren prvi hotel na Jadranu. Kulturno-povijesni spomenici (npr. pulska arena, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, trogirska katedrala, dubrovačke zidine), razne manifestacije (npr. Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Riječki karneval, filmski festival u Motovunu, Sinjska alka), poboljšani smještajni/kapaciteti i prometna dostupnost te ostali oblici turističke ponude razlog su zašto više od 10 milijuna turista svake godine posjeti ovaj kraj. S druge, pak, strane nekad tradicionalna zanimanja, poput ribarstva, pomorstva i vinarstva polako gube korak s novim tržišnim zahtjevima.
Cres i Krk dva su najveća hrvatska otoka, lako je Krk dugo bio usamljen na tome mjestu, posljednja su mjerenja ustanovila da ima istu površinu kao i susjedni Cres (405,78 km2). Ta se iznenadna pogreška tumači postupnim izdizanjem morske površine uslijed globalnoga zatopljenja. Nastave li se ti trendovi i u budućnosti, a sve su naznake da će se to doista i dogoditi, smanjivat će se površine obaju otoka, no Cres će postati najveći hrvatski otok, među ostalim i zbog činjenice da je njegova apsolutna (648 m) i prosječna nadmorska visina nešto veća od one na susjednom Krku.
Koji su zakonom zaštićeni lokaliteti u Hrvatskoj?
2 stroga rezervata (Bijele i Samarske stijene, Hajdučki i Rožanski kukovi), 8 nacionalnih parkova (Brijuni, Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica, Kornati, Krka, Mljet) i 11 parkova prirode (Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak – Samoborsko gorje, Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo, Telašćica i Lastovsko otočje).
Hrvatska je podijeljena na 21 županiju: Zagrebačka (Zagreb), Krapinsko-zagorska (Krapina), Sisačko-moslavačka (Sisak), Karlovačka (Karlovac), Varaždinska (Varaždin), Koprivničko-križevačka (Križevci), Bjelovarsko-bilogorska (Bjelovar), Primorsko-goranska (Rijeka), Ličko-senjska (Gospić), Virovitičko-podravska (Virovitica), Požeško-slavonska (Požega), Brodsko-posavska (Slavonski Brod), Zadarska (Zadar), Osječko-baranjska (Osijek), Šibensko-kninska (Šibenik), Vukovarsko-srijemska (Vukovar), Splitsko-dalmatinska (Split), Istarska (Pazin), Dubrovačko-neretvanska (Dubrovnik), Međimurska (Čakovec), Grad Zagreb (Zagreb).
