Jedan od najvećih strahova u nuklearnim krugovima jest prijetnja terorista koji izrađuju i aktiviraju “prljavu bombu”. Prljava bomba je naziv za eksploziv s nuklearnim materijalom, oružje kod kojega je oko jezgre klasičnog eksploziva postavljen radioaktivni materijal s ciljem radioaktivne kontaminacije
Učinci prljave bombe
Predviđanje učinaka eksplodirane prljave bombe izuzetno je kompleksno i teško zbog cijeloga niza razloga , primjerice:
a) Struka i znanost te nacionalne i međunarodne organizacije imaju različite sigurnosne razine pri procjeni doza i rizika, te posljedica i opasnosti od radijacije
b) Vrsta i količina radioaktivnog materijala (i eksploziva) koji se koristi za izradu takvog radiološkog oružja.
c) Što je jača konvencionalna bomba koja služi za širenje radioaktivnoga materijala, disperzija će biti učinkovitija. Odnosno, uporaba manje količine eksploziva će dovesti do izlaganja manjeg broja ljudi većoj dozi, a uporaba veće količine eksploziva dovest će do izlaganja većeg broja ljudi manjoj dozi.
d) Jačina, smjer i stalnost vjetra određuju smjer i opseg širenja radioaktivne perjanice. Promjenjivi vjetar može stoga znatno povećati površinu kontaminiranog područja, te posljedično povećati broj osoba izloženih zračenje, ali i reducirati pojedinačne doze.
e) Što je količina radioaktivnog nuklida u prljavoj bombi veća, veće su i šanse da se takva naprava otkrije prije no što je uistinu detonirana.
Na kraju valja napomenuti da je izuzetno teško procijeniti učinke panike koja bi se javila kada bi se saznalo da je došlo do terorističkog napada “prljavom bombom”. Kako su najvjerojatniji ciljevi napada gusto naseljena urbana područja, vjerojatno bi došlo do prometnog kolapsa i gužvi, zbog čega bi u prometnim i drugim nesrećama stradao izuzetno veliki broj ljudi. Stoga je pri procjeni učinka terorističkog napada izuzetno važan čimbenik gustoća stanovništva, raspored objekata i sl.
Riječ je prvenstveno o psihološkom oružju.
U slučaju eksplozije ne bi bilo puno poginulih od same radijacije, također, pošto se ne radi o bombama koje su bačene na Nagasaki ili Hirošimu, te niti nemaju takvu količinu radioaktivnih tvari u sebi, ne bi bilo zdravstvenih problema kao u Japanu. Ono što bi se vjerojatno dogodilo je da bi područje na kojemu je deaktivirana prljava bomba bilo kontaminirano i moralo biti napušteno.
