DRUŠTVO

Kako je određena mjera za duljinu?

kako-je-odreena-mjerna-jedinica-duljina

Kad govorimo o nekoj duljini moramo uvijek usporediti jedno mjerenje s nekim drugim.

Kad govorimo o nekoj duljini moramo uvijek usporediti jedno mjerenje s nekim drugim. Ako kažete da ste viši od nekog drugog, vi mislite da je duljina od tabana vaših stopala do vrha vaše glave veća od te duljine kod neke druge osobe.

Ako želite doznati da li ste viši od nekog vašeg prijatelja, ne morate usporediti vaše visine stojeći jedan uz drugoga. Umjesto toga upotrijebit ćete neku mjeru da usporedite vaše visine – nekakvo ravnalo ili krojački centimetar. U tome slučaju, umjesto da uspoređujete svoje visine izravno, obojica ste usporedili svoju visinu sa standardnom duljinom – stopom ili metrom.

Nemoguće bi bilo upotrijebiti ovaj način mjerenja kada bi standardna duljine u jednome mjestu bila različita od standarda u drugome. Zato je najvažnije utvrditi da je standardna duljine svugdje ista.

Britanski i Američki sustav za mjerenje duljine još se zasniva na jardu, iako se tamo uvode metrične mjere, to je proces koji traje. Po jednoj legendarnoj priči jard je prvobitno određen kao udaljenost od vrha nosa engleskog kralja Alfreda do vrha njegovih prstiju kad je njegova ruka ispružena.

Prvi točan standardni jard izrađen je 1878. god. Sastojao se od brončane šipke točno jard duge koju je čuvala vlada. Nazvana je primarni standard i mislilo se da je pravi jard: po njoj su se mogle mjeriti duljine od jarda i na drugim šipkama. Te su druge šipke čuvane u laboratorijima po čitavoj zemlji i nazvane su sekundarni standardi. Ipak, u 1960. je otkriveno da se britanski standardni jard steže za sićušnu veličinu (oko 2,5 milijunta dijela centimetra godišnje) i odlučeno je da se napusti ta vrsta standarda za duljinu. U 1963. jard je određen u odnosu na metar — 1 jard 0,9144 metra.

Metar je standardna jedinica za duljinu u ostalim europskim zemljama. Prvobitno, je bio određen, 1791. godine, kao desetmilijunski dio duljine meridijana što prolazi kroz Dunkerque u Francuskoj.U 1927. metar je ponovo određen kao duljina jedne šipke od platiniridija koja se čuva u Parizu. Ali je otkriveno da i ta šipka mijenja svoju duljinu za sićušne veličine pa je 1960. međunarodno prihvaćen novi način određivanja mjere za duljinu. Osnovan je na duljini vala svjetlosti koji emitiraju atomi. Ta se duljina nikad ne mijenja; isti atom u istim uvjetima uvijek emitira svjetlost jednake duljine vala. Izabran je atom jednog izotopa plina kriptona pa je metar sada određen kao 1 650 763,73 valne duljine koje emitira atom kriptona u nekim uvjetima.

Astronomi ponekad upotrebljuju drugi način mjerenja udaljenosti kad govore o daljini zvijezda. To je svjetlosna godina. To je daljina koju svjetlost prijeđe u godinu dana. Kako svjetlost putuje brzinom od 300 milijuna metara u sekundi, a u godini ima oko 31,5 milijun sekunda, jedna svjetlosna godina ima 9460 milijuna milijuna metara. To je golema udaljenost.

Mikrometar je instrument za vrlo precizno mjerenje malih daljina. Sastoji se od vijka koji se okreće u matici. Kako se matica okreće miče se naprijed dok vrh mikrometra ne dotakne predmet koji se mjeri, širina predmeta data je tad na ljestvici. Drevna jedinica duljine zvala se lakat a zasnivala se na udaljenosti od ugla lakta jednog čovjeka do vrha njegova srednjeg prsta. Po sačuvanim mjerama u piramidama znamo da su stari Egipćani uzimali lakat kao duljinu od oko 53 centimetra.

Jedan metar ima 100 centimetara a svaki centimetar 10 milimetara. Atomski znanstvenici upotrebljavaju i manje metričke jedinice. Tisućiti dio milimetra nazvan je mikrometar (ili mikron), a tisućiti dio mikrometra nazvan je nanometar. Tisućiti dio nanometra nazvan je pikometar; to je milijunti dio milijuntog dijela metra.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh