Pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija podrazumijeva se socijalistička republika. Ta republika je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1991. godine.
Država je promijenila tri službena imena:
- od drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. studenoga 1943.) novostvorena država zove se Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ)
- deklaracijom Ustavotvorne skupštine od 29. studenog 1945. država se zove Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)
- Ustavom od 7. travnja 1963. država se zove Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)U doba njenog postojanja nazivali su je Nova Jugoslavija, da bi je razlikovali od prethodne, stare tj. Kraljevine Jugoslavije.
Nakon rata Hrvatska je u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) kao jedna od njenih 6 republika. U državi je uspostavljen komunistički totalitarni poredak, a Tito vlada autokratski s ciljem stvaranja unitarističke jugoslavenske države. Građanske i nacionalne slobode su ograničene, a politički protivnici proglašavaju se »narodnim neprijateljima«. Polovicom 60-tih osjeća se da počinju puhati neki slobodniji vjetrovi. Ipak, unitarističke tendencije u državi isprovocirale su 1970./71. u Hrvatskoj politički i kulturni pokret poznat kao »Hrvatsko proljeće« Dio mladih hrvatskih komunista traži pravo na veću gospodarsku i političku samostalnost. Režim je ugušio ovaj pokret, a važniji su sudionici kažnjeni.
Nakon Titove smrti 1980. počelo je urušavanje Jugoslavije. Dolaskom Slobodana Miloševića na političku scenu Srbije 1987. bujaju srpski šovinizam i velikosrpske ideje. To je ponukalo slovenske i hrvatske komuniste da 1990. demonstrativno napuste zajednički partijski kongres. U Hrvatskoj dolazi do demokratizacije društva i osnivanja oporbenih političkih stranaka.
„Križni put“
To je naziv za prisilno hodnje zarobljenih vojnika i civila (otprilike 250 000) koji su preživjeli ubijanje na Bleiburškom polju. Pješice su sprovođeni od logora do logora kroz gotovo cijelu Jugoslaviju, čak do Makedonije, sustavno zlostavljani, iscrpljivani i ubijani. Te hodnje nazvane su i »marševi smrti«.
Što je Hrvatsko proljeće?
To je popularni naziv za reformska gibanja u hrvatskoj politici, društvu i kulturi obilježeno potvrđivanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta.lako je pokret ugušen represijom, uhićenjima i partijskim čistkama, Hrvatsko proljeće može se smatrati uvodom u stvaranje neovisne Hrvatske.
