Poznato je da je dijamant vrlo lijep dragulj. Njegova ljepota čini ga primamljivim i dragocjenim. Dijamant je također najtvrđi element koji je čovjeku poznat i zbog toga je neobično koristan.
Zbog čega jedan dijamant ima veću vrijednost od drugoga?
Bitno je da je rijedak i da ga se ne može naći tako često u prirodi. Dijamanti što se nalaze u prodaji mogu biti različiti i po boji i po kvaliteti. Ima ih u svim duginim bojama. Neke boje su rjeđe od drugih. Najskuplji su oni dijamanti koji su bezbojni. Vrlo rijedak je crveni dijamant kao i plavi. Najplemenitijim smatra crni opal.
Drugi činilac, koji je vrlo važan pri određivanju vrijednosti nekog dijamanta, je čistoća. Dijamanti mogu biti čisti poput suze, ali mogu imati i manje ili veće defekte. Cijena im ovisi i od načina obrade. Tek nakon brušenja se kod nekih dragulja može se vidjeti njihovo blještavilo i sjaj, pa time i njihova ljepota. Osim načina obrade i sama veličina kamena ima utjecaj na vrijednost.Vrijednost se izražava karatima. Jedan karat iznosi petinu grama. Ovi karati nisu iste mjerne jedinice kao i za zlato.
Postoje dijamanti toliko skupocjeni da su čak odigrali važnu ulogu u povijesti. Najpoznatiji je Kohinoor (Brijeg svjetlosti), koji ima najdužu povijest od svih dijamanata na svijetu. Da bi se domogli ovog zlatnog kamena, mnogi su azijski vladari pokušavali osvojiti Indiju. Mada, izuzetno plavi dijamant, težine oko 44 karata, također je prošao kroz mnoge ruke. Vjeruje se da on donosi nesreću onome u čijem je vlasništvu. Ostali poznati dijamanti su Orlov, koji je nekad ukrašavao krunu ruskih careva. Rezan, koji se sada nalazi u Louvru u Parizu, i Kulinan, čiji su dijelovi ugrađeni u britansku krunu i skiptar.
Dijamanti lošije vrste upotrebljavaju se u industriji. Mnogi se stavljaju u dijamantske brusilice što se koriste za oštrenje alata i brušenje leća. Industrijski dijamanti također se koriste u industriji, a u rudarstvu se koriste za izradu bušilica za bušenje kamena.
