Karneval je slavljeničko razdoblje prije korizme poznato po povorkama maškara, maskiranim i kostimiranim plesovima karakterističnim za područje na kojemu se izvode. Korizmeno razdoblje, ili točnije šest tjedana prije Uskrsa, je označeno postom, odnosno odricanjem mesa, mliječnih proizvoda, šećera i masti. U danima prije Korizme su se ljudi tradicionalno morali riješiti takve hrane, a upravo njena konzumacija i organiziranje velike proslave je ono što se smatra porijeklom karnevala.
Neki od najpoznatijih običaja, uključujući i karnevalske povorke i bal pod maskama, prvo su zabilježeni u srednjovjekovnoj Italiji. Karneval u Veneciji bio je dugo vremena najpoznatiji karneval. Iz Italije, karnevalski običaji su se proširili na katoličke narode poput Španjolske, Portugala i Francuske. Iz Francuske su se proširili na Porajnje Njemačke, te u Sjevernu Ameriku. Iz Španjolske i Portugala, su se proširili s katoličkim kolonizacijom na Karibe i Latinsku Ameriku.
Ostala područja su razvila vlastite tradicije. U Ujedinjenom Kraljevstvu, zapadno indijski doseljenici su sa sobom donijeli tradiciju karipskog karnevala, međutim danas slavljeni karneval na Nottinghillu u Londonu, u Leedsu, Yorkshireu i drugim mjestima su se odvojili od vjerskog obilježavanja prema kalendaru te se sada održavaju u ljetnim mjesecima. Porijeklo riječi karneval nije točno utvrđeno. Postoji nekoliko nagađanja; jedno je da potječe od talijanskih riječi carne levare što bi u prijevodu značilo maknuti meso i odnosilo se na zadnje dane prije korizme. Također se spominje mogućnost porijekla ovog izraza iz latinskog jezika carne vale, što znači zbogom mesu. U svakom slučaju, tumačenje porijekla se uvijek odnosi na isto, a to su dani pripreme za post.
Najpoznatiji hrvatski karneval je Riječki karneval, tijekom kojeg gradonačelnik Rijeke predaje ključeve grada meštru od karnevala kada duh karnevala preuzima događanja u gradu. Festival uključuje nekoliko različitih priredbi, a kulminira konačno u nedjelju u povorci maskiranih uključujući sudionike iz različitih zemalja.
Mnogi drugi gradovi na Kvarneru, ali i u drugim dijelovima zemlje slave poklade uključujući lokalnu tradiciju. Neposredno prije kraja karnevala, u svakom kvarnerskom gradu gori lutka čovjeka ili mesopust koji se okrivljuje za sve sukobe u prethodnoj godini. Druga poznata tradicija karnevala su Zvončari, koji nose zvona i veliku glavu regalija predstavljajući njihova područja podrijetla (na primjer, oni iz Halubje nose regalije u obliku životinjske glave). Tradicionalna karnevalska hrana su fritule.
Kod nas je još poznat Samoborski fašnik, koji je između ostalog i velika turistička atrakcija grada Samobora. Održava se već više od 180 godina te je omiljeno okupljalište Zagrepčana. Fašnička hrana su u ovom predjelu Hrvatske krafne. Ako ste u blizini nekog fašničkog slavlja, pridružite se veselju. Svake godine nas u ovom razdoblju služi lijepo vrijeme.
