KULTURA

Kako je utemeljen budizam?

kako-je-utemeljen-budizam

Budizam je religija koju je Buddha utemeljio u 5. ili 6. stoljeću pr. Kr.

Budizam je religija koju je Buddha utemeljio u 5. ili 6. stoljeću pr. Kr. Danas je ta vjera najviše rasprostranjena u istočnoj Aziji i broji otprilike 357 milijuna vjernika. Buddha je počasno ime indijskoga osnivača religije Siddharthe Gautame (oko 560. pr. Kr.-oko 480. pr. Kr.) i znači »prosvijetljeni«. Koliko je u budizmu važno njegovo prosvjetljenje pokazuje činjenica da mu je posvećen poseban blagdan. Gautama je rođen u imućnoj plemićkoj obitelji. Taj je knežev sin s 29 godina napustio obitelj i potražio prosvjetljenje.

Postupno je postajao svjestan koliko je za uspješno postojanje važna ravnoteža, tzv. »srednji put«. Tijekom svojih lutanja skupio je zajednicu sljedbenika i osnovao red budističkih redovnika.

Ishodište Buddhina učenja je načelo »četiriju plemenitih istina«, koje je objavio u Varanasiju (Benaresu):

  • Svaki život nužno je ispunjen stalnom patnjom.
  • Uzrok patnje su strasti (požuda, želja za uspjehom, bogatstvom, priznanjem itd.)
  • Oslobođenjem od strasti, od želje za životom, patnja prestaje.
  • Put do prestanka patnje je »sveta osmerostruka staza«.

Buddha je smatrao da osmerostruku stazu čine:
1. ispravno stajalište
2. ispravna odluka
3. ispravan govor
4. ispravno ponašanje
5. ispravan život
6. ispravan trud
7. ispravna pozornost
8. ispravna meditacija

Buddha – »Prosvijetljeni« – počasno je ime Siddharte Gautame, rođenog oko 560. pr. Kr. u Indiji. U dobi od 29 godina odrekao se svoga bogatstva kako bi život proveo u meditaciji i molitvi. U današnjem gradu Bodhgayi, smještenom u sjevernoj indijskoj pokrajini Bihar, pod stablom bodhija doživio je prosvjetljenje. Gautama se probudio i postao »Buddha«. Naposljetku je u Sarnathu pokraj Varanasija počeo podučavati. Oko sebe je okupio mnogo sljedbenika, osnovao vlastiti redovnički red te stekao velik ugled i politički utjecaj.

Buddha je, dakle, smatrao da su uzrok patnji čovjekova glad za životom, njegovi afekti i egoizam: »Pet oblika vezanosti za zemaljsko (tijelo, osjećaji, osjetila, nagoni, svijest) znače patnju. Prema njegovu uvjerenju, posljedica takve egoistične strasti prema životu bolan je ciklus ponovnog rađanja: čovjek se stalno iznova rađa i mora iznova patiti. Taj se ciklus može prekinuti osmerostrukom stazom, koja vodi do potpunog samoodricanja. Tako čovjek može postići konačno spasenje.

Stanje konačnog spasenja Buddha naziva nirvanom, što u prijevodu znači »iščeznuti«, a može se odnositi i na gašenje vatre. Nirvana je, dakle, iščezavanje žudnje za životom. Onaj tko uspije iz korijena istrgnuti tu žudnju, postigao je zadovoljstvo, a time i potpunu nirvanu.

Na pitanje Boga Buddha nikad nije dao jasan odgovor. Smatrao ga je nevažnim u odnosu na čovjekov put spasenja. Njegovo učenje ne poznaje nikakve vječne, neprolazne instance: ni dušu ni materiju, kao ni osobnog Boga ili bezlično apsolutno.

U 3. stoljeću pr. Kr. tadašnji je indijski kralj osobno podržao budizam. Sljedbenici te religije tada su počeli svoju opsežnu misionarsku djelatnost. Budizam je pritom prošao brojne promjene. Danas razlikujemo južni budizam (hinajana — »mala kola«) i sjeverni budizam (mahajana — »velika kola«). Hinajana spasenje obećava tek rijetkim vjernicima, dok mahajana želi spasenje svih bića.

Budizam se proširio istočnom Azijom. U Indiji ga je, međutim, potisnuo hinduizam te je tamo od 7. stoljeća ugasnuo. Uspio se održati samo u Indokini i na Šri Lanki, i to u obliku hinajana. Posebne varijante budističkoga nauka su lamaizam u Tibetu te zen budizam u Japanu. Posljednjih stotinjak godina budizam stječe mnogo sljedbenika u Europi i Americi.

Buddhini posmrtni ostaci su spaljeni, a pepeo, kosti i zubi kao relikvije razneseni na više mjesta. Tako, primjerice, tijekom blagdana Esala-Perahera na Šri Lanki slon ulicama nosi jedan Buddhin zub.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh