KULTURA

Kako je utemeljen judaizam?

kako-je-utemeljen-judaizam

Judaizam (židovstvo) je najstarije od tri svjetske monoteističke religije. Njegovi počeci sežu otprilike 2000 godina prije Krista.

Judaizam (židovstvo) je najstarije od tri svjetske monoteističke religije. Njegovi počeci sežu otprilike 2000 godina prije Krista.

Danas je u svijetu oko 15 milijuna Židova, a najviše ih živi u Sjevernoj Americi i Aziji. Pojam židovstva s jedne se strane odnosi na pripadnost narodu, a s druge na pripadnost religiji. Izvorno je to dvoje bilo isto. Židovska vjera svoje korijene vuče iz priče o izraelskom narodu.

Prema usmenoj i pismenoj predaji, Bog je izabrao židovski narod da s njime sklopi savez: Bog će štititi narod, a on će živjeti prema Božjem zakonu.

Bog je Židove izveo iz egipatskoga ropstva i odveo u zemlju Kanaan (Palestinu). Sjećanje na te događaje Židovima je vrlo važno.
Temelj židovske vjere priznavanje je jedinoga Boga, Jahve, koji je stvorio svijet i sav život na njemu. On je svoju volju zapisao u vlastitome zakonu, Tori.

Tora je židovski naziv za Mojsijevo Petoknjižje, kojim počinje Stari zavjet. Bog je ljudima dao Toru da bi i oni mogli živjeti po njegovoj volji. On je, doduše, sve svjetske narode pozvao da mu služe, ali Židovima je dodijelio posebnu odgovornost da ispune zapisano u Tori. Središnja zapovijed u Tori je ljubav prema bližnjemu.

Židovi vjeruju da će se na kraju vremena pojaviti Mesija iz roda Davidova, koji će na zemlji uspostaviti Kraljevstvo Božje – kraljevstvo mira za Židove i »pravednike iz svih naroda«.

Židovstvo ne poznaje dogmu, poput kršćanstva. Umjesto toga u rabinskim se školama stoljećima raspravlja o tradiciji zapisanoj u Tori i Talmudu. Ta rasprava i interpretacija svetih spisa svojstveni su židovskoj teološkoj misli.

Pritom su se stvorile dvije struje. Ortodoksni Židovi smatraju da je uz Toru, koja je doslovna Božja objava, Bog objavio i Talmud. Stoga su zakoni u njemu nepromjenjivi. S druge strane, reformirani Židovi Talmud smatraju tek povijesnim dokumentom i pojedine njegove dijelove razlikuju s obzirom na njihovu vjersku valjanost.

Židovski vjerski život obilježen je određenim pravilima i obredima. U to se ubrajaju molitve, posjet sinagogi (židovskoj bogomolji), zakoni o postu, čistoći i hrani, kao i slavljenje sabata (tjednog dana odmora, koji se ne smije obeščastiti radom). Osim toga, tu su i brojni blagdani koji podsjećaju na biblijske događaje. Tako Pasha obilježava izlazak Izraelaca iz Egipta, sabat podsjeća na Božje zakone predane na Sinaju, a Blagdan sjenica (Sukot) na izraelsko lutanje po pustinji.

Najveći je blagdan dan pomirbe, Jom Kipur. Slavi se u rujnu ili listopadu, u spomen na dan kad je u starome Izraelu vrhovni svećenik odriješio sebe i narod grijeha njihovim simboličnim prenošenjem na ovna. To bi »žrtveno janje«, natovareno svim grijesima, poslao zatim u pustinju. Narod je tako bio oslobođen svoje krivnje.

Hebrejska riječ Talmud znači »učenje«, »poduka«. Talmud je zbirka rabinskih komentara, razgovora o židovskom učenju i interpretacija zakona iz Tore. Isprva se smatrao »usmenom Torom«. U vremenu nakon babilonskog uništenja židovskog Hrama (70. pr. Kr.) zapisan je i sve do kraja 5. stoljeća stalno se proširivao. Međutim, proces tumačenja Talmuda nastavlja se i u novije doba te tiskana izdanja sadrže brojne dopune. Sa stajališta tradicionalnoga židovstva Talmud, kao usmeno učenje, jednako je svet kao stoje to kršćanima Biblija

Abraham

Abraham je živio oko 2000 godina prije Krista. On nije samo praotac židovskoga naroda: pojavom Isusa Krista postaje i duhovni otac kršćanstva. Islamska vjera svoj početak također vidi u Abrahamu

Pravila i običaji

  • Obrezivanje: mušku novorođenčad obrezuju osam dana po rođenju.
  • Sabat: tjedni dan odmora traje od zalaska sunca u petak do sumraka u subotu. Njime se Židovi prisjećaju kako se Bog sedmoga dana stvaranja svijeta odmarao.
  • Hrana: Židovi jedu samo košer hranu. To znači da životinje moraju biti zaklane prema određenim propisima.
  • Odrastanje: u dobi od 13 godina dječaci postaju odrasli članovi zajednice.
  • Posjet sinagogi: u subotu Židovi odlaze na molitvu u sinagogu.
Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh