Hrana i piće

Kako morska hrana djeluje na ljudski organizam?

Nutricionisti su jednoglasni da bi za održavanje zdravlja te idealne tjelesne težine trebali redovito konzumirati morsku hranu. Samo jedna porcija morskih plodova tjedno znatno može poboljšati vaše zdravlje, a rizik od nastanka srčanog udara će smanjiti za čak 50%. Preporuka je da se konzumira najmanje 3 puta tjedno jer su prava riznica proteina, omega 3 kiselina te vitamina i mineral.

Morska hrana ne samo da je iznimno ukusna, nego zbog velikog sadržaja nutrijenata ima blagotvorno djelovanje na naše zdravlje i vitalnost. Ona sadrži omega 3 masne kiseline, koje su našem tijelu neophodne. One sprečavaju nastanak srčanih oboljenja, stimuliraju metabolizam i daju nam puno energije. Iako morska hrana sadrži kolesterol, on neće naškoditi zdravlju. Zasićene masne kiseline, koje se nalaze u sirevima, mesu i brzoj hrani, su te koje škode vašem zdravlju.

Stručnjaci trudnicama savjetuju da ne jedu sirove morske plodove tijekom trudnoće i dojenja. Također je savjet da jedete svježu morsku hranu jer smrznuti proizvodi sadrže velike količine natrija, kojega većina ljudi svakodnevno unosi u prekomjernim količinama.

Zbog niske kalorične vrijednosti morski plodovi su odličan izbor i za one koji bi se rado riješili suvišnih kilograma.

RIBA

Hladnovodne ribe kao što su losos, skuša i tuna su najbolji izvor omega-3 masne kiseline, koja pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti.

  • Losos

Pored toga što sadrži bjelančevine, selen, kalij, vitamin D, vitamin B, jedan je od najbogatijih, najukusnijih i lako dostupnih morskih izvora omega 3 masnih kiselina. Sadrži nisku razinu kolesterola i malo kalorija. Ako uživate u njemu najmanje dva puta tjedno trebali biste dobiti najbolju zaštitu protiv mnogih kardiovaskularnih bolesti. Losos smanjuje upale i ima povoljan učinak na našu kožu, kosti, imunološki sustav, zube i hormonsko zdravlje.

Losos je u usporedbi s ostalom ribom apsolutni pobjednik po bogatstvu omega-3 masnih kiselina. Sve ribe imaju omega-3 masne kiseline, no u znatno manjim količinama, a većina ostalih namirnica siromašna je ovim vrijednim pomoćnikom u sprječavanju mnoštva zdravstvenih tegoba, prije svega srčanih i upalnih bolesti

  • Dimljeni losos

Sadrži veliku razinu omega 3 masnih kiselina, a nedavna istraživanja su pokazala da omega 3 masne kiseline štite i zdravlje očiju. Najbolje bi bilo kada biste pripremali svježi losos. Ukoliko ste ljubitelj dimljenog lososa, provjerite sastav i količinu soli. Idealna porcija bi bila oko 4 kriške dimljenog lososa (85g) jer ćete na taj način unijeti oko 25% preporučene dnevne doze soli.

Ukoliko imate problema s visokim krvnim tlakom, dimljeni losos jedite u što manjim količinama, a zamijenite ga svježim i pripremajte na zdrave načine.

Bijela morska riba ima manji udio nezasićenih masnih kiselina, a kako su toksini prisutni u ribama uglavnom topljivi u mastima, sadrži i manje toksina. Ribe tijekom života akumuliraju toksine (poput žive iz mora) pa dugoživuće, masnije i ribe koje se hrane drugim ribama (tuna, morski pas) sadrže više toksina. Najpoznatije vrste bijele morske ribe na našim prostorima su orada, kovač, brancin, oslić i škarpina.

RAKOVI

Odličan su izvor proteina i omega 3 masnih kiselina. U njima ćete pronaći u manjoj količini selena, kroma, kalcija, bakara i cinka. Ipak, omega 3 masne kiseline su kod raka najzastupljenije. Ove masne kiseline imaju protuupalna svojstva pa mogu biti dobre za osobe koje pate od visokog krvnog tlaka i artritisa. Selen je snažan antioksidans koji će smanjiti razinu slobodnih radikala u vašem tijelu.

Rakovi sadrže malo kalorija, tek 128 u 100g, a veliku razinu zasićenih masti, zbog čega su odlični za zdravlje srca i krvnih žila. Odličan su izvor vitamina B12 i cinka koji jača imunitet.

Ipak, rakovi sadrži veliku razinu kolesterola, stoga nemojte pretjerivati ako imate problema s visokim kolesterolom.

  • Kozice i škampi

Svježe kozice i škampe su bogate cinkom, jodom, selenom te vitaminom B12, kojeg u organizam možete unijeti jedino konzumiranjem namirnica životinjskog podrijetla kao što su meso i riba. Izbjegavajte ih u umacima koje u restoranima često služe kao prilog. Smrznuti škampi i kozice sadrže velike količine soli jer se u procesu smrzavanja koristi natrij. Selen ima veoma važnu ulogu u održavanju imunološkog sustava te za optimalnu funkciju štitnjače.

  • Jastog

Bogat je jodom, selenom, vitaminom E te vitaminom B. Sadrži manje kalorija, kolesterola i zasićenih masti od nemasne govedine, svinjetine i škampa. Vitamin E koji se nalazi u jastogu će štititi stanice od oštećenja.

Možda pripada luksuznoj hrani, ali jastog je zdrav i bogat proteinima.

ŠKOLJKE

Odličan su izvor vitamina B12 koji jača živce i poboljšava rad mozga. Također tu su i željezo i minerali koje je teško pronaći kao što su magnezij i kalij.

  • Kamenice

Odličan su izvor proteina, cinka i omega 3 masnih kiselina. Poboljšavaju raspoloženje i reguliraju razinu stresa, a pripisuju im se afrodizijačka svojstva.

Kamenice sadrže više cinka od većine drugih namirnice. Cink poboljšava reproduktivnu i seksualnu funkciju, naročito kod muškaraca. Vitamini A, C i B12 su od vitalnog značaja za stvaranje energije u organizmu.

Također su bogate kalcijem, što je odlično za izgradnju kostiju. Ipak pripazite kakve kamenice konzumirate jer mogu sadržavati veliku količinu žive, koja oštećuje mozak, bubrege i pluća.

  • Dagnje

Dagnje su pravo bogatstvo selena, željeza, folne kiseline, vitamina A, vitamina B, joda i cinka. Jod će pomoći osobama kojima štitnjača proizvodi premalo tirozina, što je problem kod velikog broja žena u tridesetim i četrdesetim godinama, a jedan od simptoma je umor.

Od svih školjkaša, dagnje imaju najvišu razinu omega 3 masnih kiselina koje pozitivno utječu na srce, kardiovaskularni sustav i cirkulaciju krvi, a sadrže još i folnu kiselina i vitamin B12. Folna kiselina i vitamin B12 će ukloniti umor, zbunjenost i spriječit će oštećenje živaca.

Već s jednom porcijom dagnji ćete unijeti više vitamina B12 nego je potrebno, pa se suzdržite u trudnoći, jer postoji mogućnost od trovanja.

  • Jakobove kapice

Kao i svi školjkaši, odličan su izvor proteina i omega 3 masnih kiselina, a sadrže jako malo zasićenih masti. Dobar su izvor vitamina B, magnezija i kalija, a imaju nisku kalorijsku vrijednost.

Jakobove kapice će vas zaštititi od krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati moždani udar. Također sadrže magnezij koji će poboljšati funkcioniranje mišića i mozga, a kalij regulira kontrakcije mišića, zbog čega su jakobove kapice odlične za cjelokupno zdravlje.

GLAVONOŠCI

  • Lignje

Odličan su izvor bjelančevina, proteina, sadrže omega 3 masne kiseline, kalcij, bakar, cink, B vitamin i jod. Bakar je potreban za apsorpciju i pohranu željeza i formiranje crvenih krvnih stanica. Visoke razine B vitamina će olakšati migrene, a kalcij je koristan kod izgradnje kostiju i zubi.

Lignje se mogu pripremati na razne načine, a sadrže tek 70 kalorija na 100g. Međutim, ukoliko ih konzumirate pržene uz dodatan prilog, broj kalorija se znatno povećava, ali i nezasićenih masnih kiselina koje štete srcu i krvnim žilama.

Lignje su odličan izbor kako za predjelo tako i za glavno jelo, važno je samo da ih ne prepržite. Ukoliko ih prepržite kalorije se utrostruče te se dodaju trans masnoće, za koje znamo da povećavaju rizik od određenih vrsta raka.

  • Hobotnica

Hobotnica sadrži veliko bogatstvo vitamina B, kalija i selena, također je odličan izvor taurina i željeza. Taurin je aminokiselina koja pomaže kod smanjenja kolesterola i može pomoći u prevenciji bolesti srca. Ima umirujući učinak na živčani sustav te je hobotnica idealan izbor večere prije spavanja.

Hobotnica je odličan izvor željeza, stoga se preporučuje osobama koje pate od anemije zbog manjka željeza.

Najbolje bi bilo kada biste uzimali manje hobotnice jer je tada veća vjerojatnost da će biti ukusna. Naime, starije i veće hobotnice su žilave i tvrde za jesti ako nisu ispravno pripremljene.

Primosten_banner

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh