Svaka zemlja ima svoj običaj i kulturu te se tako i na različite načine slavi Božić u svijetu. Susjedne zemlje međusobno uglavnom imaju slične običaje. Već stoljećima se slavi Božić u svijetu pa su se neke tradicije već i zagubile, a neke su se održale do danas. Uglavnom svugdje gdje se slavi Božić, ljudi se okupljaju, čestitaju si međusobno, odlaze na slavlje te objeduju zajedno.
ARGENTINA
U Argentini je vrijeme vrlo toplo za vrijeme Božića te tradicija kićenja drvca nije rezervirana samo za bor, nego i za bilo koje drugo drvce koje je dostupno u Argentini. Ljudi vole kititi drvce pamučnim lopticama koje predstavljaju snijeg. Drvce se u Argentini počinje kititi već 8. prosinca (to je datum kad je djevica Marija začeta). Glavno Božićno slavlje održava se na Badnjak u kasnim popodnevnim satima, a glavni obrok se jede između 22 i 23 sata. U Argentini se taj obrok najčešće jede na otvorenom u vrtu. Jede se pržena puretina ili pečena svinjetina, zatim salate, Božićni kruh i puding. U ponoć je vatromet, a nakon toga ljudi otvaraju poklone ispod okićenog drvca.
AUSTRIJA
Na Badnjak u 4 popodne (16:00h) po našem vremenu počinje se kititi Božićno drvce. Drvce se ukrašava električnim svjećicama i slatkišima (najčešće bombonima) , ali i kuglicama. Najpoznatija Božićna pjesma u Austriji je Tiha noć (Still Nacht) koja je napisana u Austriji 1818. godine. U Austriji je kao i kod nas poznat sv. Nikola i krampus u pratnji. Djeca u Austriji vjeruju da dijete Isus ukrašava bor te im donosi poklone ispod bora. Badnjak je vrijeme posta u Austriji te se često jede prženi šaran za glavno jelo. Na Božić se jede pečena guska ili purica te Sacher torta.
KINA
U Kini postoje samo 1% kršćana, pa se Božić slavi samo u većim gradovima. U tim gradovima postoje božićna drvca, a u trgovačkim centrima nalazi se Djed Mraz koji ima špilju tamo. Božićno drvce ukrašava se papirnatim ukrasima. Na Badnjak se u Kini daruju jabuke. U Kini ne znaju priču o Božiću, no u vrijeme Božića pjevaju popularnu pjesmu Zvončići.
DANSKA
U Danskoj je popularna serija Julekalendar (Božićni kalendar) koji ima 24 epizode. Posljednja epizoda se emitira na Badnjak. Prvi put se serija emitirala 1962. godine. U Danskoj je popularno slati Božićne čestitke. Ljudi idu na misu oko 4 popodne, a glavni obrok ide između 6 i 8 sati. Najčešće jedu pečenu patku , gusku ili svinjetinu te krumpir i ciklu uz umak od brusnice. Za desert se jede puding od mlijeka, riže, vanilije, badema i šlaga.
GRČKA
Na Badnjak, djeca hodaju po ulicama i pjevaju. Za pjevanje dobivaju novac, slatkiše i voće. Božićna drvca su popularna i u Grčkoj, no tradicionalni Božićni ukras je plitka drvena zdjela s komadom žice preko ruba koje su još ukrašene bosiljkom te drvenim križom. U posudi se nalazi voda, a netko u obitelji, obično majka, jednom dnevno škropi prostorije u kući. U Grčkoj se vjeruje da to škropljenje štiti od loših duhova. Prostorije se škrope od 25.12. do 06.01. Svakog prosinca u Solunu na Aristotelovom trgu postavljeno je Božićno drvce te tri jedrenjaka. To je poznata turistička atrakcija.
MEKSIKO
U Meksiku od 16.12. do 24.12. djeca hodaju u procesijama. Za vrijeme procesije, kuće su ukrašene: zelenilom, mahovinama te papirnatim lampionima. Djeca u procesijama pjevaju pjesme o Mariji i Josipu. Svake večeri u drugoj kući se okupljaju djeca iz procesije. 24. 12. Okupljaju se na brodu. Nakon toga je misa, a nakon mise vatromet. Poinsetta je cvijeće u Meksiku koje se koristi za dekoraciju na Badnjak. 28.12. u Meksiku se slavi Dan nevinih svetaca. To je dan koji je posvećen bebama koje je dao kralj Herod ubiti zajedno sa Isusom. Božićni blagdani u Meksiku završavaju 2. veljače.
RUSIA
Za vrijeme SSSR-a Božić se u Rusiji nije slavio. Danas se slavi 7. siječnja. Božićni blagdani u Rusiji traju od 31.12. do 10. 01. Tradicija je da se za Badnjak u Rusiji ništa ne jede dok se ne pojavi prva zvjezda na nebu. Kad se 1. zvijezda pojavi, jede se kaša od pšenice i riže koja se poslužuje s medom, makom i voćem. Ta kaša, ako se jede iz jedne zdjele simbolizira jedinstvo. U prošlosti, ljudi su bacali žlicu prema stropu. Ako se zaljepila žlica za strop, to je simbolizirao sreću i dobru žetvu.
Najpoznatija Božićna priča je priča o Babuški. Babuška u prijevodu znači Velika majka. Priča ide ovako: Babuška je bila žena koja je uvijek bila zauzeta brisanjem prašine i čišćenjem po kući. Jedne večeri je toliko bila zauzeta čišćenjem da nije čula mještane vani kako su se okupili na mjesnom trgu te vidjeli novu zvijezdu na nebu. Nakon toga, u posjet su joj došla 3 kralja koji su tražili nakratko smještaj. Ona im je pružila smještaj i hranu. Tri kralja su je pozvali da pođe s njima tražiti novorođenog kralja, no nije otišla. Kasnije, nakon što su tri kralja otišla, Babuška se predomislila i krenula tražiti tri kralja kako bi s njima došla do novorođenog kralja. Tražila ih je u palači, zatim u Betlehemu, ali uvijek na krivim mjestima, pa ih nije pronašla. Željela je novorođenom kralju dati igračke koje su joj ostale od njezinog sina koji je umro, no nije u tome uspjela. Iz tog razloga, djeci u Rusiji se priča kako igračke za Božić donosi Babuška.
SAD
Kod Amerikanaca je popularno da se dvorište što više dekorira te da bude ljepše ukrašeno od susjedovog. U jugozapadnom dijelu SAD-a postoji običaj da se papirnate vrećice ispune pijeskom te se u njih stavi svijeća. Te vrećice se stavljaju negdje uz put jer simboliziraju osvjetljenje za Mariju i Josipa koji su nekada tražili smještaj. Kao i u većini ostalih zemalja, razmjenjuju se pokloni i pjevaju Božićne pjesme.
Božić u svijetu se slavi na još mnogo različitih načina, a ovdje smo izdvojili najzanimljivije. Najbolji doživljaj kako se može doživjeti Božić u svijetu je otputovati u određenu destinaciju kad se slavi Božić te tako vidjeti i sudjelovati u određenom načinu slavljenja Božića.
