Bjesnoća je jedna od najstarijih bolesti što je čovječanstvo poznaje. Bjesnoća (rabijes, lyssa) je smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virus rabijesa. Protiv bjesnoće nema lijeka. Kada čovjek oboli od bjesnoće, smrt je neizbježna. Kako izgleda ta užasna bolest?
Bjesnoća je prvenstveno bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bjesne životinje.
Bjesnoća napada mozak i leđnu moždinu i zato je opasno po život. Infekciju izaziva virus, koji može napasti sve toplokrvne životinje. Čovjek najčešće oboli kad ga ujede pas koji je zaražen ovim virusom. Zato, kad nekoga ugrize pas, uvijek nastojimo pronaći psa da bismo ga odveli na pregled i utvrdili ima li možda bjesnoću. Tu se ne smije računati na sreću.
Kod ljudi bolest počinje vrlo slično kao kod psa. Čovjek, zaražen bjesnoćom, u početku je vrlo miran. Dobiva temperaturu i osjeća se čudno. Uskoro osjeća jako grčenje mišića. Kad pokuša piti vodu, mišići usta i grla se stežu kao u grču. Grčeve mišića izazivaju promjene u živčanom sustavu. Nekad se vjerovalo da njih izaziva strah od vode, zbog čega je bjesnilo dobilo još jedno ime – hidrofobija, što znači, „strah od vode“, ali to nije pravilan naziv za ovu bolest. Nije uvijek lako utvrditi kad je pas bijesan, zato što treba proći prilično vremena dok se bolest kod psa ne očituje – obično četiri do šest tjedana. Najprije je pas miran, ima temperaturu, ne pokazuje želju za hranom i odbija vodu. Potom postaje uznemiren. Pljuvačka mu curi iz usta. On reži, laje i pokušava ugristi. Kad se jave ovi znaci, više nema nikakve nade. Pas će uginuti poslije tri do četiri dana.Bilo koji sisavac može imati bjesnoću. Najčešće su rezervoar virusa bjesnoće šumske životinje – lisice, vukovi, medvjedi, kojoti, rakuni, tvorovi. Mali glodavci kao što su vjeverice, zečevi, štakori, miševi i oposumi, rijetko su zaraženi bjesnoćom. Domaći sisavci (psi, mačke, stoka) također mogu biti zaraženi bjesnoćom.
Smrt od bjesnoće nastupa kad dođe do grča mišića za disanje. Kao što vidite, kod ove bolesti mjere opreza su od najvećeg značenja. Mjesto ugriza potrebno je dobro očistiti, a serum se daje u roku od tri dana poslije ugriza. Serum djeluje na virus prije nego što se on uspije razmnožiti i napasti mozak. Injekcije se daju svakog dana tijekom tri ili četiri tjedna.
Što učiniti ako vas ozlijedi divlja ili domaća životinja sumnjiva ponašanja?
- Ranu ODMAH isperite vodom, sapunicom ili dezinfekcijskim sredstvom.
- Poslije ispiranja rane odmah se javite svom liječniku.
- Životinju koja vas je ozlijedila nemojte otjerati ili ubiti, nego pozovite veterinara da je pregleda.
- Ako životinja ugine, u RUKAVICAMA je stavite u plastičnu vreću i odnesite veterinaru na pregled.
- Jedini način zaštite čovjeka od bjesnoće nakon ozljede nanesene od životinje sumnjive na bjesnoću je preventivno. Odluku o cijepljenju će donijeti liječnik epidemiolog.
